Centralne banke manje su kupile zlata u januaru u odnosu na mjesečni prosjek tokom prošle godine.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, prvog mjeseca ove godine neto kupovina završila je na pet tona, dok je prosjek tokom 2025. bio 27 tona mjesečno.
Međutim, važnija tema od nabavljene količine je to što se povećava broj centralnih banaka koje kupuju zlato, piše Forbes Srbija.
To u svojoj analizi zaključuje analitičarka Svjetskog savjeta za zlato Marisa Salim, koja navodi da je centralna banka Malezije prvi put kupila ovaj plemeniti metal još od 2018. i to tri tone. Južna Koreja je ponovo počela da kupuje zlato od 2013.
Geopolitička neizvjesnost ostala je ključni motiv za dodatne kupovine.
Najviše su kupovale banke država centralne i istočne Azije, dok su za njima bile centralne banke istočne Evrope.
Rusija je, s druge strane, bila najveći prodavac zlata. U januaru je prodala devet tona, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato, prenosi Biznis.rs.
Izvještaj izdvaja Srbiju kao jednog od većih kupaca. Njena Narodna banka u januaru je kupila još oko jedne tone, tačnije 900 kilograma. Slično je učinila i Kina, koja je nabavila još 1,2 tone. Ova država je kupac već 15 mjeseci uzastopno, čime je udio zlata podigla na 10 odsto ukupnih rezervi.
Srbija je imala još duži niz od Kine, prema podacima SSZ. Naime, ta država je kupovala zlato 27 mjeseci uzastopno, da bi u decembru 2025. prodala oko 300 kilograma.
Prije toga, u periodu od februara 2019. do avgusta 2022. imala je još duži niz redovne kupovine – čak 43 mjeseca. Tada je dodavala najčešće po 100 do 200 kilograma u rezerve. Podaci pokazuju da je i sa manjim prekidima njena centralna banka redovno na strani kupovine još od početka 2012.
Uzbekistan se izdvojio kao jedan od većih kupaca u prvom mjesecu ove godine – sa 8,7 kupljenih tona. Češka je dodala 1,7 tona u svoje rezerve.
S druge strane, najveći prodavac iza Rusije bila je Bugarska, koja je prebacila dio zlatnih rezervi Evropskoj centralnoj banci u okviru procesa prelaska na euro, pa je smanjila udio zlata za 1,9 tona.
SAD i u januaru 2026. ostaju najveći posjednik zlata među centralnim bankama. Drže 8.133 tone zlata, što čini čak 84,2 odsto rezervi.
Daleko iza, na drugom mjestu, je Njemačka sa 3.350 tona zlata. Ono takođe čini 84 procenta ukupnih rezervi te države. Italija i Francuska imaju više od 2.400 tona, a Rusija i Kina više od 2.300 tona zlata. Odmah iza njih je Švajcarska sa 1.000 tona. Svi ostali su ispod ove granice.
Srbija je na 55. poziciji među 100 posmatranih zemalja sa 53,1 tonom. To je 24,1 odsto ukupnih rezervi, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato.
U okruženju više zlata imaju Mađarska (110 tona) i Rumunija (103,6 tona), dok su značajno iza ostale zemlje. Bugarska raspolaže sa 41 tonom. Sjeverna Makedonija ima 6,9 tona, Slovenija 4,2 tone, BiH 3,5 tone, a Albanija 3,4 tone.
Zlato je, za mnoge iznenađujuće, reagovalo na rat u Iranu jer mu je cijena pala nakon početka sukoba. Objašnjenje analitičara je da investitori „bježe“ od zlata, odnosno više ulažu u američke državne obveznice koje ih štite od prijeteće inflacije. Procjena je da su prodavali zlato kako bi prikupili više novca dok se stanje na Bliskom istoku ne stabilizuje. Ipak, očekivanja su da će do kraja godine cijena metala rasti.
