Veliki japanski proizvođač automobila i motocikala Honda odlučio je da izvrši bolno samopovređivanje rezanjem programa elektrifikacije vozila kako bi se zaštitio od veće štete u budućnosti – kompanija je otkazala razvoj tri električna modela u SAD, što će je koštati skoro 16 milijardi dolara i ove fiskalne godine gurnuti u minus.
Japanski proizvođač automobila Honda otkazao je razvoj čak tri modela na čisto električni (baterijski) pogon planirana za proizvodnju u Sjevernoj Americi, što će mu prouzrokovati gubitke procijenjene na čak 15,7 milijardi američkih dolara.
Honda je prije nekoliko godina objavila vrlo ambiciozan i skup program elektrifikacije svojih modela sa klasičnim motorom na unutrašnje sagorijevanje – kompanija je planirala da u tu svrhu do 2030. potroši čak 60 milijardi dolara kako bi se prilagodila društvenim kretanjima i zakonskim promjenama vezanim za redukciju ugljen-dioksida u Evropskoj uniji i SAD, kao i trendovima na tržištu u Kini, gdje su BEV automobili ubjedljivo odnijeli primat u razvoju u odnosu na hibride i vozila sa gorivnom ćelijom.
Muke u SAD
Honda je trebalo da do te 2030. dostigne cifru od čak dva miliona proizvedenih električnih vozila godišnje, što je trebalo da bude 40 posto njene cjelokupne proizvodnje.
Međutim, situacija se drastično promijenila kada je u septembru prošle godine vlada predsjednika Donalda Trampa prekinula praksu koju su započeli prethodnici iz Demokratske partije da država subvencioniše kupovinu novih automobila na čisto električni pogon sa sedam, a korišćenih sa četiri hiljade dolara.Već s najavom kraja tih državnih subvencija tokom izborne kampanje, u SAD, koje su najveće strano tržište za Hondu, drastično je palo interesovanje za BEV automobile (četvorotočkaše koje pokreću električne baterije).
U fokus interesovanja tamošnjih potrošača ponovo su se vratili vrlo isplativi hibridi, koji troše znatno manje benzina od klasičnih vozila sa motorom na unutrašnje sagorijevanje, ali po pravilu imaju znatno veći radijus kretanja od četvorotočkaša sa isključivo električnim pogonom, što je u SAD gdje su razdaljine velike a javni prevoz daleko manje razvijen nego u Istočnoj Aziji, vrlo važna karakteristika.
Zato je Honda sada prisiljena da drastično revidira strategiju elektrifikacije i izvrši veliko samopovređivanje, koje bi se metaforično moglo nazvati “paranjem trbuha” (harakirijem), jer će je to iznenadno restrukturiranje koštati čak 15,7 milijardi dolara.
Posrtanje u Kini
Pored pomenute promene unutrašnje politike u SAD u vezi sa zaštitom životne sredine i klimatskim promjenama, spoljni faktori koji su izvršili veliki pritisak na finansije Honde u fiskalnoj 2025. godini (koja se završava 31. marta 2026.) bile su i Trampove nove carine na uvoz japanskih automobila i djelova koje su iznosile najprije 25 a onda 15 odsto, nestašica čipova i jačanje (domaće) konkurencije na kineskom tržištu.
Kada je riječ o Kini, važno je primijetiti da rukovodstvo “Honde” u svom zvaničnom saopštenju kojim najavljuje dioničarima i javnosti da će u fiskalnoj 2025. zabilježiti gubitak, kao uzroke pada svoje kompetitivnosti i smanjene prodaje, navodi sposobnost kineskih proizvođača da brže od drugih izbacuju na tržište nove modele i činjenicu da tamošnji potrošači, više od tradicionalnih kvaliteta vozila kao što su ekonomična potrošnja goriva ili dobro ergonomsko rešenje enterijera, sada cijene inovativni softver i zabavni sadržaj vozila – karakteristike u čijem razvoju japanski proizvođač kasni.
Uzroci gubitaka i protivmjere
Zaključak Hondinih stručnjaka je, dakle, da je predviđeni ukupni finansijski gubitak od 3,6 milijardi dolara u fiskalnoj 2025, u cjelini gledano, uglavnom posljedica promjene politike prema električnim vozilima u SAD, kašnjenja kompanije u razvoju atraktivnog softvera primjenljivog u automobilima i pada profitabilnosti njenih modela sa motorem na unutrašnje sagorijevanje i hibrida zbog Trampovih carina.
Izlaz iz teške situacije, odnosno, put za povratak u suficit, ocjenjuju u Hondi, prije svega je u krupnoj reviziji strategije elektrifikacije, naročito, u dijelu koji se odnosi na SAD, gde kompanija posjeduje čak 14 postrojenja i prodaje preko 40 odsto svojih vozila. Zato je otkazan projekat proizvodnje tri Hondina električna modela u SAD, među kojima su i popularni “salun” i “akura”.Ta odluka, međutim, kompaniji je prouzrokovala težak gubitak od blizu 16 milijardi dolara jer se ona tim zaokretom odrekla materijalne i intelektualne svojine koju je već stekla u svrhu razvoja navedenih električnih vozila, kao i prihoda i profita koji su bili planirani njihovom prodajom. Zbog svih pomenutih problema, Honda je u prošloj kalendarskoj godini titulu drugog najvećeg japanskog proizvođača automobila prepustila kompaniji Suzuki.
Kao protivmjere koje bi trebalo da ojačaju finansije kompanije, Honda najavljuje snaženje svog asortimana hibridnih vozila u SAD i Japanu, kao i povećanje investicija u Indiji. Interesantno je i da je rukovodstvo Honde, sa generalnim direktorom Tošihide Mibeom na čelu, objavilo da će zbog loših poslovnih rezultata u fiskalnoj 2025. sebi u predstojećoj fiskalnoj 2026. smanjiti redovnu platu za 20 do 30 odsto na tri mjeseca, kao i da će se odreći jednokratnih novčanih nagrada.
(RTS)
