Cijena nafte ponovo je premašila 100 dolara po barelu, dok su berze pale nakon što su još tri teretna broda pogođena u Persijskom zalivu, a novi iranski vrhovni vođa poručio da će nastaviti blokadu ključne pomorske rute kroz Hormuški moreuz.
Cijena referentne nafte Brent porasla je u četvrtak za više od devet odsto i dostigla 101,59 dolara po barelu, prije nego što je blago pala na 99,44 dolara.
Do skoka je došlo uprkos tome što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u srijedu saopštila da će na tržište pustiti rekordnih 400 miliona barela nafte, u pokušaju da ublaži ekonomske posljedice rata između SAD-a, Izraela i Irana, piše BBC.
Investitori su sve zabrinutiji da bi oporavak globalne ekonomije mogao trajati duže ukoliko se nastave napadi na brodove i energetsku infrastrukturu u i oko Hormuškog moreuza.
Prijetnje zatvaranjem Hormuškog moreuza
U prvom javnom obraćanju otkako je imenovan za vrhovnog vođu Irana, Mojtaba Hamenei rekao je da bi Iran i dalje trebalo da koristi „polugu blokade Hormuškog moreuza“.
Riječ je o jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport energenata, koja je sada praktično zatvorena zbog straha od napada na brodove.
Osim nafte, kroz ovaj prolaz transportuje se i tečni prirodni gas (LNG), dok zemlje u regionu upravljaju rafinerijama koje proizvode avionsko gorivo i dizel.
Portparol Iranske revolucionarne garde izjavio je u srijedu da će svaki brod povezan sa SAD-om, Izraelom ili njihovim saveznicima biti meta napada.
„Nećete moći vještački da oborite cijenu nafte. Očekujte naftu od 200 dolara po barelu“, poručio je on.
Dodao je da cijena nafte zavisi od bezbjednosti u regionu, optužujući Zapad da je glavni izvor nestabilnosti.
Pad berzi
Berzanski indeksi u SAD-u i Evropi pali su u četvrtak. Američki Dow Jones i S&P 500 otvorili su trgovanje sa padom od 1,3 odsto, dok je Nasdaq oslabio 1,7 odsto.
Londonski FTSE 100 pao je 0,7 odsto, dok su njemački DAX, francuski CAC i španski IBEX takođe zabilježili pad. U Japanu je indeks Nikkei zatvoren sa minusom od jedan odsto.
Najveći poremećaj na tržištu nafte
IEA je u četvrtak saopštila da rat na Bliskom istoku „stvara najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte“.
Agencija navodi da su Irak, Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija smanjili ukupnu proizvodnju nafte za najmanje 10 miliona barela dnevno.
Dodaje se da će biti potrebno više sedmica, a u nekim slučajevima i mjeseci, da se proizvodnja vrati na nivo prije krize, u zavisnosti od složenosti naftnih polja i vremena potrebnog da se radnici, oprema i resursi vrate u region.
IEA je ove sedmice objavila da su se svih 32 članice agencije složile da na tržište puste rekordne količine nafte kako bi ublažile nestašice i rast cijena.
Međutim, iako su cijene Brenta kratko pale nakon te objave, ponovo su porasle nakon napada Irana na brodove i izjava Hameneija.
Bill Farren-Price iz Oksfordskog instituta za energetske studije rekao je za BBC da su tržišta već očekivala puštanje rezervi nafte iz IEA, pa je taj potez već bio „uračunat u cijenu“.
Ipak, dodao je da ta mjera može samo privremeno ublažiti problem.
„To je flaster na mnogo veći problem. Trenutno gubimo oko 20 miliona barela dnevno iz regiona Zaliva. Iako je 400 miliona barela velika količina, kada se uzme u obzir da globalno tržište troši više od 100 miliona barela dnevno, jasno je koliki je izazov pred nama“, rekao je on.
Martin Ma sa Singapurskog instituta za tehnologiju ocijenio je da će cijene nafte ostati visoke sve dok postoji rizik za snabdijevanje, dodajući da najnoviji rast sugeriše da trgovci očekuju „dugotrajan poremećaj“ na tržištu.
