Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i nagli rast cijena nafte ponovo su u fokus stavili potencijalne ekonomske posljedice po globalno tržište hrane. Nakon novih napada na ciljeve u Iranu, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle i tokom trgovanja nakratko dostigle gotovo 120 dolara po barelu, što je među najvećim dnevnim skokovima u posljednjih nekoliko godina.
Rast cijena energenata gotovo uvijek ima direktan i indirektan uticaj na prehrambenu industriju. Energetski troškovi utiču na čitav proizvodni lanac – od poljoprivredne proizvodnje i prerade, do transporta i ambalaže. Upravo zbog toga, svaka duža nestabilnost na energetskom tržištu može se reflektovati i na cijene hrane.
Dodatni rizik predstavlja mogućnost poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja. Bliski istok je jedan od ključnih regiona za svjetsku trgovinu energentima, a potencijalna ograničenja u transportu nafte kroz Hormuški moreuz mogla bi produžiti pritisak na cijene energenata i logističke troškove.
Profesor doktor Milutin Đuranović, vlasnik mljekare „Šimšić“ i predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, kaže da će eventualni efekti na tržište hrane u velikoj mjeri zavisiti od trajanja krize i daljeg kretanja cijena energenata.
„Kretanje cijena hrane u narednom periodu u velikoj mjeri će zavisiti od toga koliko će kriza trajati i da li će cijene nafte nastaviti da rastu. Međutim, problem nije samo u cijeni nafte. Rast cijena energenata utiče i na druge troškove u lancu proizvodnje, prije svega na cijenu plastike koja se koristi za ambalažu gotovo svakog proizvoda. Pored toga, postavlja se i pitanje dostupnosti određenih materijala ukoliko poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja potraju“, kazao je Đuranović.
Prema njegovim riječima, proizvođači će nastojati da što duže amortizuju rast troškova kako bi izbjegli povećanje cijena na domaćem tržištu, ali takav pristup ima jasna ograničenja.
„Proizvođači će nastojati da u što većoj mjeri izbjegnu povećanje cijena, ali takav pristup ima svoje granice. Ako rast troškova bude dugotrajan i intenzivan, dio tog pritiska neminovno će morati da se prelije i na krajnje potrošače. Industrija će učiniti sve da do toga ne dođe, ali proizvođači ne mogu dugoročno da apsorbuju rast troškova“, rekao je Đuranović.
Crna Gora, kao mala i uvozno zavisna ekonomija, posebno je osjetljiva na promjene na globalnim tržištima energenata i hrane. Eventualni duži poremećaji u snabdijevanju energentima ili logističkim lancima mogli bi povećati troškove proizvodnje i transporta, što bi se posredno moglo reflektovati i na domaće tržište prehrambenih proizvoda.
Za sada je, međutim, ključno pitanje trajanje geopolitičke krize i stabilnost energetskih tokova, jer će upravo ti faktori u najvećoj mjeri odrediti da li će rast cijena energenata prerasti u novi talas inflatornih pritisaka u sektoru hrane.
Blaga korekcija cijena nafte
Cijene nafte pale su u utorak za čak 10 odsto prije nego što su smanjile gubitke, dok su investitori procjenjivali komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o tekućem sukobu na Bliskom istoku i protoku nafte kroz kritični Hormuški moreuz.
Brent sirova nafta pala je za oko 4,3 odsto na 94,62 dolara po barelu u ponedjeljak u 23:45 po istočnom vremenu. Američka sirova nafta pala je za 3,8 odsto na oko 91 dolar po barelu. Pad dolazi nakon što je nafta u ponedjeljak skočila iznad 100 dolara.
Trump, koji je u ponedjeljak signalizirao da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti, što je dovelo do pada cijena nafte, upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen „dvadeset puta jače“ ako pokuša da zaustavi protok nafte kroz Hormuški moreuz.
(Bankar.me)
