Na Kopaoniku je svečano otvoren 33. po redu Biznis forum koji okuplja oko 1.500 ključnih predstavnika srpske privrede. Centralna tema su industrijska politika i dugoročni privredni rast Srbije. Učesnicima i gostima se u ime organizatora obratio predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, koji je istakao da se ovogodišnji forum održava u kontinuirano složenoj geopolitičkoj i geoekonomskoj situaciji i da se u takvom okruženju industrijska politika nameće kao alat kojim države pokušavaju da ubrzaju rast produktivnosti, povećaju izvoz i otpornost privrede, da obezbijede energetsku i tehnološku sigurnost i da usmjere investicije ka sektorima sa višom dodatom vrijednošću.
“Suočavamo se sa sporim rastom, ratnim tenzijama, inflacijom, prekidima lanaca snabdijevanja, fragmentacijom svjetske trgovine, padom realnih prihoda i rastućom nejednakošću. Novo ratno žarište na Bliskom istoku dodatno komplikuje globalne ekonomske tokove i povećava neizvjesnost. Upravo zato, više nego ikada, potrebni su nam dijalog, strateško promišljanje i jasne razvojne politike koje će obezbijediti otpornost i konkurentnost domaće ekonomije. Za Srbiju je ovo ključna tema”, rekao je on.
Vlahović je ukazao da je naš dosadašnji model rasta dao važne rezultate u stabilizaciji ekonomije, u pokretanju investicionog ciklusa, značajnom smanjenju stope nezaposlenosti. Međutim, vremenom su se iscrpili ekstenzivni izvori rasta, pa je stoga neophodno fokusiranje na produktivnost i konkurentnost privrede u međunarodnim okvirima.
“Industrijska politika danas je alat kojim države pokušavaju da ubrzaju rast produktivnosti, povećaju izvoz i otpornost privrede, obezbijede energetsku i tehnološku sigurnost i usmjere investicije ka sektorima sa višom dodatom vrijednošću. Za Srbiju je to strateško pitanje.”
Iako je dosadašnji model rasta Srbije dao značajne rezultate, Vlahović je ukazao da su njegovi dometi ograničeni. Govoreći o globalnim projekcijama, Vlahović je istakao da je svjetska ekonomija pokazala otpornost uprkos snažnim šokovima. Teški poremećaji na tržištima energije, hrane i sirovina, kao i monetarna zaoštravanja, usporili su rast, ali nije došlo do globalne recesije. Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, rast se stabilizuje na oko tri odsto godišnje, odnosno 3,1 odsto ove godine, što je znatno ispod prosjeka prije 2019. godine.
“Sve projekcije danas moramo uzimati sa rezervom, jer je teško predvidjeti razvoj geopolitičkih sukoba i njihov uticaj na ekonomiju. Evropa mora istovremeno da savlada inflatorne pritiske i obezbijedi snažan i održiv dugoročni rast, uz upravljanje efektima geoekonomske fragmentacije i energetske tranzicije. Zemlje sa izraženim industrijskim i energetski intenzivnim sektorima, poput Njemačke, suočavaju se sa sporijim oporavkom i slabijom spoljnom tražnjom. EU ubrzava dekarbonizaciju, podstiče razvoj zelenih tehnologija, jača digitalnu infrastrukturu i ulaže u ključne tehnologije. Za Srbiju i Zapadni Balkan to znači da će pristup evropskom tržištu sve više zavisiti od standarda, kvaliteta institucija, energetske efikasnosti i sposobnosti uključivanja u nove lance vrijednosti”, rekao je Vlahović.
On je najavio da će u naredna tri dana imati intenzivan i kvalitetan program gdje će se, između ostalog, govoriti o tome kakav je uticaj polikrize i svih najnovijih geopolitičkih kriza koje pogađaju čitav svijet.
Tokom četiri dana foruma, čija je centralna tema “Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije”, biće održano 35 panela, tri plenarne sesije i šest specijalnih događaja, uz učešće više od 1.500 predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija, među kojima je oko 210 panelista.
Među istaknutim gostima očekuje se učešće premijera Srbije Đura Macuta, ministra finansija Siniše Malog, guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković i stranih stručnjaka, među kojima su Sangit Pol Čaudari i Dejvid Repštajn.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović izjavio je ranije danas na Kopaoniku, gdje je počeo 33. Kopaonik biznis forum, da je industrijska politika alat koji se u posljednje vrijeme sve više koristi u razvijenim zemljama, ali i u zemljama koje imaju malu i otvorenu ekonomiju kao što je Srbija, i poručio da je važno da se sada izabere model privrednog rasta koji podstiče veću produktivnost i konkurentnost.
(Izvor: NIN)
