Globalno tržište privatnog kapitala četvrtu godinu zaredom investitorima donosi manju dobit, dok industrija raspolaže sa 3,8 biliona dolara neprodatih sredstava i suočava se sa poteškoćama u prikupljanju kapitala za nove fondove.
Isplate investitorima, izražene kao procenat neto vrijednosti imovine, ostale su prošle godine na nivou od 14 odsto — što je drugi najniži nivo još od finansijske krize 2008. godine, navodi se u novom izvještaju kompanije Bain & Co. Trajanje ove stagnacije čak je ozbiljnije nego u periodu kroz koji su fondovi privatnog kapitala prolazili tada, piše Bloomberg.
Vrijednost zaključenih poslova u 2025. godini porasla je 44 odsto u odnosu na prethodnu godinu, na 904 milijarde dolara, podstaknuta velikim transakcijama, uključujući preuzimanje kompanije Electronic Arts vrijedno 56,6 milijardi dolara. Ipak, to je tek neznatno smanjilo takozvani „suvi barut“ industrije, odnosno raspoloživa sredstva za investiranje. Ukupan broj transakcija pao je za šest odsto, na 3.018.
„Nijesu svi imali utisak da je ovo bila sjajna godina“, izjavila je u intervjuu Rebeka Burak (Rebecca Burack), direktorica globalne prakse za privatni kapital u Bainu. Neizvjesnost izazvana carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa na takozvani „Dan oslobođenja“ naglo je zakočila tržišnu aktivnost, koja je još u januaru prošle godine djelovala izuzetno snažno, rekla je ona.
Usporavanje sklapanja poslova počelo je kada su kamatne stope počele da rastu 2022. godine, što je primoralo upravljače fondovima da investitorima vrate manji dio dobiti. To je, zauzvrat, oslabilo sposobnost kompanija da prikupe novi kapital.
Prikupljanje sredstava palo je za 16 odsto u 2025, na 395 milijardi dolara — četvrtu godinu uzastopnog pada — iako su investitori povećali ulaganja u fondove usmjerene na infrastrukturu i sekundarna tržišta.
Investitori u privatni kapital, poput penzionih fondova i univerzitetskih fondacija, postali su oprezniji i traže fondove koji mogu ostvariti neto internu stopu prinosa veću od 20 odsto, navodi se u izvještaju. To znači da upravljači moraju imati jasan plan stvaranja vrijednosti i prije nego što kupe kompaniju, istakla je Burak.
Ranije je, kako navodi, bilo dovoljno da kompanije povećavaju dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije za oko pet odsto godišnje, do trenutka prodaje.
„S obzirom na nivo kamatnih stopa i ulazne i izlazne multiplikatore, sada je potrebno da rast iznosi 12 odsto godišnje tokom pet godina kako bi se ostvarili isti prinosi“, rekla je ona. „Dvanaest je novih pet.“
Upravljači fondovima prodavali su udjele u svojim najkvalitetnijim kompanijama, dok su znatno teže pronalazili kupce za firme sa neizvjesnijim izgledima, navodi Bain. Kompanije širom svijeta trenutno posjeduju oko 32.000 firmi u svojim portfeljima i drže ih u prosjeku oko sedam godina, u odnosu na pet ili šest godina koliko je to bilo uobičajeno još 2021. godine.
„Kako kompanije prelaze taj period od pet ili šest godina, interne stope prinosa izgledaju sve manje atraktivno“, zaključila je Burak.
(Izvor: Biznis.rs)
