Ruski naftni div Lukoil pristao je u četvrtak prodati svoju inostranu imovinu američkoj investicionoj firmi, što predstavlja snažan pokazatelj da sankcije koje je Moskvi uveo predsjednik Donald Trump počinju ozbiljno pogađati rusku ekonomiju. Predložena prodaja — čija se vrijednost, prema nekim procjenama, kreće oko 22 milijarde dolara — dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava sa američkim blokirajućim sankcijama i obavezama razduživanja, a mogla bi zadati težak, dugoročno razoran udarac Kremlju, piše Newsweek, ustvrdivši u opširnom analitičkom tekstu da je američki predsjednik “pogodio Rusiju jače od bilo koje ukrajinske rakete.”
Važna poluga uticaja
Lukoil, najveća ruska kompanija izvan državnog vlasništva prema prihodima, godinama se izdvajao među energetskim divovima po svojoj snažnoj međunarodnoj prisutnosti. Za razliku od državnih firmi poput Rosnjefta, Lukoil je agresivno ulagao u inostranstvo: razvijao rafinerije u Europi, eksploatacijska polja na Bliskom istoku te mrežu benzinskih stanica na više kontinenata. U Sjedinjenim Državama posjeduje oko 200 stanica, raspoređenih u New Jerseyju, New Yorku i Pennsylvaniji. Ta globalna mreža desetljećima je Moskvi osiguravala politički i ekonomski uticaj u inostranstvu, dok je sam Lukoil djelimično štitila od domaćih ekonomskih potresa”, prenosi Seebiz.eu.
Taj se model počeo urušavati nakon što su SAD i zapadni saveznici uveli sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. U oktobru 2025. Trumpova administracija dodatno je pojačala pritisak ciljanim sankcijama protiv Rosnjefta i Lukoila.
Taj potez pokazao se učinkovit — i jako bolan za Moskvu, javlja Newsweek.
Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj
Sjedinjene Države su u oktobru uvele sankcije Lukoilu i Rosnjeftu s ciljem jačanja finansijskog pritiska zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ubrzo ih je slijedila Velika Britanija, koja je uvela vlastita ograničenja protiv tih kompanija, ali i desetaka brodova takozvane „flote u sjeni“, optuženih za pomaganje Rusiji u zaobilaženju zabrana izvoza nafte.
Bila je to prva velika sankcijska mjera protiv Rusije u Trumpovom drugom mandatu. Sankcije su „blokirale“ svu imovinu i interese Lukoila u SAD-u ili pod američkom kontrolom — što praktično znači njihovo zamrzavanje i zabranu korišćenja ili prenosa. Mjere se nisu odnosile samo na matičnu kompaniju, već i na brojne podružnice i povezane subjekte, čime je njihov učinak dodatno proširen.
Američki ministar finansija Scott Bessent opisao je Lukoil u oktobru kao dio „ratnog stroja Kremlja“, dodavši: „Vrijeme je da se prekine ubijanje i odmah proglasi prekid vatre.“
Upitan o sankcijama, Trump — često kritikovan zbog promjenjivog odnosa prema Rusiji i Vladimiru Putinu — izjavio je: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali.“
Američko Ministarstvo finansija objasnilo je odluku riječima da ove mjere „povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i slabe sposobnost Kremlja da finansira svoj ratni stroj i održava oslabljenu ekonomiju.“
Bliski Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je reagovao oštro, napisavši na društvenoj mreži X: „Ove odluke predstavljaju čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunoj solidarnosti s ludom Evropom”, prenosi Seebiz.eu.
