Trampov zaokret prema tehnološkoj industriji označava jednu od najznačajnijih promjena u američkoj ekonomskoj i tehnološkoj politici posljednjih godina. Prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, vodeći tehnološki čelnici nastojali su da osiguraju njegovu naklonost kroz donacije i političke kontakte. U početku se činilo da taj trud neće donijeti rezultate.
Od prijetnji regulacijom do strateške saradnje
Na početku mandata Tramp je najavljivao oštriji odnos prema Big Techu. Govorio je o razbijanju Mete, povećanim carinama za Apple i ograničavanju izvoza čipova za vještačku inteligenciju. Taj smjer je sugerisao sukob, a ne partnerstvo.
Međutim, već tokom 2025. godine dolazi do jasnog političkog zaokreta. Ukidan je dio ograničenja na izvoz čipova za vještačku inteligenciju. Izgradnja data-centara dobila je administrativno ubrzanje. Vlada je otvorila vrata i širem prihvatanju kriptovaluta.
Vještačka inteligencija kao strateški prioritet
Tramp je tehnološku industriju iskoristio kako bi ojačao američko vođstvo u oblasti vještačke inteligencije. Taj cilj uklopio se u njegovu ekonomsku agendu „Amerika na prvom mjestu“. Najveće tehnološke kompanije najavile su zajednička ulaganja od oko 1,4 biliona dolara u data-centre i proizvodne projekte unutar SAD-a.
Za industriju je to značilo manje prepreka i brži razvoj. Akcije tehnoloških kompanija snažno su porasle, a tržište kriptovaluta dostiglo je istorijske nivoe. Regulacija vještačke inteligencije ostala je ograničena.
Nezadovoljstvo unutar republikanaca
Ovakav razvoj događaja izazvao je pukotine unutar Republikanske stranke. Dio konzervativnih zakonodavaca i think-tankova upozorava na koncentraciju moći i rizik od prevelikog uticaja tehnoloških giganata.
Posebno su sporna pitanja ovlašćenja saveznih država. Republikanci su se podijelili oko toga da li bi države trebalo da imaju pravo da donose sopstvene zakone o vještačkoj inteligenciji ili sve treba regulisati na saveznoj razini.
Lokalni otpor i ekološke brige
Izgradnja velikih data-centara izazvala je i otpor lokalnih zajednica. Ovi projekti troše ogromne količine energije i vode. Stanovnici u više saveznih država upozoravaju na rast računa i poreske olakšice koje favorizuju velike korporacije.
Takvi sukobi pokazuju da ekonomski rast ima i političku cijenu na terenu.
Bezbjednost djece i društveni rizici
Posebno osjetljivo područje ostaje uticaj vještačke inteligencije na djecu i mlade. Roditeljska udruženja i dio konzervativnih krugova traže stroža pravila. Upozoravaju na psihološke rizike povezane sa četbotovima i društvenim mrežama.
Kritičari strahuju da bliska saradnja vlasti i tehnoloških kompanija potiskuje ta pitanja u drugi plan.
Trampov zaokret prema tehnološkoj industriji donio je snažan podsticaj razvoju vještačke inteligencije i tehnološkim ulaganjima u SAD-u. Istovremeno je produbio političke podjele i otvorio nova društvena pitanja. Koliko će ovaj savez trajati, ostaje neizvjesno, posebno imajući u vidu Trampovu nepredvidljivost i rastući pritisak javnosti. Kako pišu Financije.hr, upravo će ravnoteža između inovacija i odgovornosti odrediti dugoročne posljedice ove politike.
