Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzanski indeksi blago porasli i dostigli nove rekordne nivoe, uprkos zaoštravanju sukoba između Bijele kuće i predsjednika Feda Jeromea Powella.
Dow Jones je ojačao 0,17 odsto, na 49.590 poena, dok je S&P 500 porastao 0,16 odsto, na 6.977 poena, a Nasdaq indeks 0,26 odsto, na 23.733 poena.
Novi rekordi Dow Jonesa i S&P 500 indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena akcija tehnoloških kompanija i Walmarta.
Cijena akcija Walmarta skočila je 3 odsto jer se akcije tog trgovačkog lanca povlače sa berze u Njujorku, a ubuduće će se njima trgovati na Nasdaqu, što bi, smatraju u kompaniji, moglo privući nove investitore.
Uz to, ulagači se pripremaju za sezonu objave poslovnih rezultata kompanija, koja nezvanično počinje u utorak.
Analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 8,8 odsto na godišnjem nivou.
U tome bi trebalo da prednjači tehnološki sektor, od kojeg se očekuje rast profita od 26,5 odsto na godišnjem nivou.
Osim zbog predstojeće sezone poslovnih rezultata, ulagači su oprezni i zbog zaoštravanja sukoba između Bijele kuće i Feda, nakon što je Ministarstvo pravde pokrenulo krivičnu istragu protiv predsjednika centralne banke Jeromea Powella u vezi sa obnovom sjedišta Feda u Vašingtonu, vrijednom 2,5 milijardi dolara.
Powell je u neuobičajenoj video-izjavi u nedjelju veče potvrdio da su savezni tužioci otvorili istragu o njegovom izvještaju u Kongresu o obnovi zgrade Feda.
Poručio je da je ta istraga još jedan pokušaj predsjednika SAD-a Donalda Trampa da utiče na monetarnu politiku centralne banke. Kazao je i da neće podleći pritiscima i da mu mandat na čelu Feda ističe u maju.
– Ovdje se radi o tome hoće li Fed nastaviti da određuje kamatne stope na osnovu dokaza i ekonomskih uslova ili će, umjesto toga, monetarna politika biti vođena zastrašivanjem i političkim pritiskom – poručio je Powell.
Tramp već duže vrijeme proziva Powella jer smatra da bi Fed trebalo brže i odlučnije da smanjuje kamatne stope, a kako je već ranije najavio istragu oko obnove zgrade, tržište zasad nije snažnije reagovalo na to zaoštravanje sukoba.
I na većini evropskih berzi cijene akcija su juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto, na 10.140 poena, a frankfurtski DAX 0,57 odsto, na 25.405 poena. Pariški CAC je, pak, oslabio 0,04 odsto, na 8.358 poena.
Azijske berze prate rast
Na azijskim berzama su u utorak cijene akcija porasle, dostigavši rekordne nivoe, dok je dolar i dalje pod pritiskom zbog sukoba između Bijele kuće i američke centralne banke.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,4 odsto i dostigao novi rekordni nivo.
Pritom su cijene akcija u Šangaju, Indiji, Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu porasle između 0,1 i 3,2 odsto.
Najviše su jutros skočile cijene akcija na berzi u Tokiju, više od 3 odsto, jer mediji pišu da premijerka Sanae Takaichi planira da raspiše vanredne izbore, nadajući se da će povećati svoju koalicionu većinu, što bi joj omogućilo agresivniju podsticajnu ekonomsku politiku.
Osim japanskog Nikkeija, rekordne nivoe jutros su dostigli i berzanski indeksi u Južnoj Koreji i Tajvanu.
Tako azijske berze prate jučerašnji rast Wall Streeta, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks blago porasli i dostigli nove rekordne nivoe.
To se ponajviše zahvaljuje rastu cijena akcija tehnoloških kompanija i Walmarta.
Uz to, ulagači se pripremaju za sezonu objave poslovnih rezultata kompanija, koja nezvanično počinje u utorak.
Analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 8,8 odsto na godišnjem nivou.
U tome bi trebalo da prednjači tehnološki sektor, od kojeg se očekuje rast profita od 26,5 odsto na godišnjem nivou.
Dolar oslabio, cijene nafte porasle
Na valutnim tržištima dolar je i dalje pod pritiskom zbog zaoštravanja sukoba između Bijele kuće i Feda, nakon što je američko Ministarstvo pravde pokrenulo krivičnu istragu protiv predsjednika centralne banke Jeromea Powella u vezi sa obnovom sjedišta Feda u Vašingtonu, vrijednom 2,5 milijardi dolara.
Ulagači se plaše da bi Fed, pod pritiskom Bijele kuće, mogao previše sniziti kamatne stope, što bi moglo ponovo podstaći rast inflacije.
Dolarski indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 98,95 poena, dok je juče u ovo vrijeme iznosio 99,01 poen.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao sa jučerašnjih 158,15 na 158,85 jena.
Međutim, američka valuta je oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dostigla 1,1665 dolara, dok je juče u ovo vrijeme iznosila 1,1655 dolara.
Cijene nafte, pak, i dalje rastu jer se trgovci plaše poremećaja u snabdijevanju zbog protesta u Iranu. Na londonskom tržištu cijena barela jutros je ojačala 0,52 odsto, na 64,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,54 odsto, na 59,80 dolara.
Izvor: Lidermedia.hr
