Dok banke postepeno pooštravaju kriterijume za kreditiranje privrede i bilježe rast broja odbijenih zahtjeva firmi, građanima su krediti sve dostupniji zahvaljujući konkurenciji među bankama i blažim uslovima. To se između ostalog navodi u Izvještaju o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka – III kvartal 2025. godine Centralne banke Crne Gore. Navodi se i da raste tražnja građana za kreditima, posebno u segmentu potrošačkih i stambenih zajmova, koji se najčešće koriste za refinansiranje obaveza, kupovinu nepokretnosti i ličnu potrošnju.
Komercijlane banke u trećem kvartalu 2025. godine počele da postepeno pooštravaju uslove kreditiranja za privredu, dok građanima su krediti postali dostupniji, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke Crne Gore.
U „Izvještaju o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka – III kvartal 2025. godine“ Centralna banka konstatuje da je došlo do zaokreta u kreditnoj politici u odnosu na prethodne kvartale, kada su uslovi bili u fazi postepenog popuštanja. Taj trend je sada zaustavljen, a razlike u pristupu privredi i građanima postaju sve izraženije.
„Prema rezultatima ankete sprovedene u trećem kvartalu 2025. godine banke su blago pooštrile kreditne standarde za privredu, čime je prekinut četvorokvartalni trend kontinuiranog ublažavanja, dok su kreditni standardi za stanovništvo značajno ublaženi, naročito u segmentu potrošačkih i ostalih kredita“, navodi se u ovom dokumentu.
Dodaje se da se očekuje dalje pooštravanje kreditnih standarda privredi, dok se za stanovništvo očekuje dalji trend ublažavanja standarda, ali nešto slabijim intenzitetom.
Privreda pod sve strožim uslovima
U izvještaju se navodi da oprezniji odnos banaka prema preduzećima nije slučajan, već je posljedica kombinacije više negativnih faktora koji utiču na percepciju rizika u ovom segmentu.
„Na pooštravanje kreditnih standarda za privredu mogli bi uticati veći troškovi izvora sredstava, očekivano povećanje nenaplativosti potraživanja, smanjena spremnost banaka na preuzimanje rizika, stroži zahtjevi u pogledu kolaterala, kao i zahtjevi za dodatnim kapitalom. Za stanovništvo, nastavak ublažavanja kreditnih standarda očekuje se zbog povećane spremnosti na preuzimanje rizika, nižeg rizika zahtijevanog kolaterala, povoljnih ekonomskih kretanja i konkurencije među bankama“, piše u Izvještaju.
Iako dio uslova nominalno djeluje povoljnije, ukupni kriterijumi za preduzeća su u suštini postali zahtjevniji, posebno kada je riječ o obezbjeđenju i ročnosti kredita.
„Prema rezultatima ankete, u trećem kvartalu 2025. godine, u odnosu na prethodni kvartal, kreditni uslovi prilikom odobravanja kredita preduzećima ublaženi su pod uticajem smanjenja kamatnih marži, provizija i naknada, kao i povećanja maksimalnih iznosa kredita, dok su stroži zahtjevi u pogledu kolaterala i skraćenje ročnosti djelovali u pravcu pooštravanja uslova“, ističe se.
Takav pristup se već vidi i kroz statistiku odobravanja kredita, jer banke sve češće odbijaju zahtjeve firmi:
„Povećana restriktivnost u odobravanju kredita za privredu i stanovništvo potvrđena je kroz rast broja odbijenih zahtjeva, uslovljen pooštravanjem kreditnih standarda, ali i strožim kreditnim uslovima posebno kada je riječ o zahtjevima za kolateral i skraćenju ročnosti.“
Građanima dostupniji krediti
Za razliku od privrede, banke se u segmentu stanovništva ponašaju znatno fleksibilnije, prije svega zbog konkurencije i nižeg percipiranog rizika.
„Kreditni uslovi za stanovništvo ublaženi su najviše zbog nižih provizija i naknada, blažih zahtjeva u pogledu kolaterala, učešća i depozita”, piše između ostalog u ovom dokumentu.
Šta se najviše traži?
Uprkos opreznijem odnosu prema privredi, ukupna kreditna aktivnost na tržištu je porasla, i to i kod firmi i kod građana:
„Prema rezultatima ankete, u trećem kvartalu 2025. godine tražnja preduzeća i stanovništva za kreditima porasla je u odnosu na prethodni kvartal.“
Kod preduzeća, rast interesovanja za kredite dolazi prvenstveno iz realnih potreba za finansiranjem poslovanja i investicija.
„Na rast tražnje preduzeća uticale su veće finansijske potrebe za obrtna sredstva i kapitalne investicije, restrukturiranje obaveza, spajanja i akvizicije, te smanjeno oslanjanje na alternativne izvore finansiranja“, obrazloženo je u dokumentu.
Kod građana, rast zaduživanja i dalje pokreću stambene potrebe, refinansiranje i potrošnja.
„Povećana tražnja stanovništva bila je vođena potrebama za refinansiranje, kupovinu nepokretnosti i nabavku trajnih potrošnih dobara, rastom plata i zaposlenosti, uz povoljniju situaciju na tržištu nekretnina“, piše u Izvještaju.
Međutim, banke već sada upozoravaju da bi se struktura tražnje u narednom periodu mogla promijeniti.
„Tražnja stanovništva za potrošačkim i ostalim kreditima biće vođena potrebama za refinansiranje i nabavku trajnih potrošnih dobara, rastom plata i zaposlenosti i smanjenim korišćenjem kredita drugih banaka, dok banke očekuju pad tražnje za stambenim kreditima, usljed nepovoljne situacije na tržištu nekretnina“, navodi se u Izvještaju o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka – III kvartal 2025. godine Centralne banke Crne Gore.
(Izvor: Bankar)
