Mnogi investitori širom svijeta prihvataju bitkoin kao sredstvo špekulacije. Ali šta nam on donosi u svakodnevnom životu? Može li se njime plaćati? I da li bi bitkoin jednog dana mogao da zamijeni naš novac?
Kada se govori o valuti, obično se misli na njenu osnovnu funkciju – plaćanje. Upravo tu, međutim, u Njemačkoj kriptovalute nailaze na prepreke. Prema podacima platforme Coinmap, specijalizovane za tržište kriptovaluta, u toj zemlji postoji svega oko 2.300 prodavnica, internet-trgovaca i pružalaca usluga koji prihvataju bitkoin kao sredstvo plaćanja. To znači da je u svakodnevnoj praksi gotovo nevidljiv. Zašto je to tako?
„Kao sredstvo plaćanja bitkoin nema široku primjenu. Razlog je njegova izražena volatilnost“, objašnjava stručnjak za tržišta kapitala Kris-Oliver Šikentanc iz kompanije Capitell AG. Zbog velikih oscilacija cijene, za maloprodaju je teško predvidljiv. Ipak, oni koji pokušaju da plate bitkoinom primijetiće da transakcija funkcioniše jednostavno i traje svega nekoliko sekundi.
Pica za 10.000 bitkoina
Od 2010. godine postoji i istorijski dokaz da je takvo plaćanje moguće. Dana 22. maja te godine, programer Laslo Hanječ platio je dvije pice sa čak 10.000 bitkoina. Danas je takva suma nezamisliva, ali je transakcija tada uspješno obavljena i pokazala da se za „virtuelno nešto zvano bitkoin“ može dobiti stvarna vrijednost. Od tada se prihvatanje kriptovaluta širilo, ali se postavlja pitanje – zašto je i dalje potrebno toliko vremena da one zaista uđu u svakodnevnu upotrebu?
„Riječ je o tehnologiji koja ima potencijal da u potpunosti promijeni kompletnu finansijsku infrastrukturu“, objašnjava kripto-stručnjak Adrijan Fric iz kompanije 21Shares. On ističe da takve promjene zahtijevaju vrijeme i da će se veliki dio tog procesa odvijati u pozadini, slično kao što je danas slučaj s internetom. „Drugim riječima, u budućnosti ćemo svi koristiti kripto i blokčejn tehnologiju, a da to vjerovatno nećemo ni primjećivati.“ Važnu ulogu ima i regulacija, za koju Fric naglašava da je tokom 2025. godine ostvaren značajan napredak.
Blokčejn omogućava mnogo više
Blokčejn se često pominje u kontekstu kriptovaluta. Riječ je o svojevrsnom „autoputu za podatke“ na kojem one funkcionišu – decentralizovanom i bezbjednom sistemu koji do sada nije hakovan i koji nema centralnog donosioca odluka. Postoje li, osim plaćanja, i druge praktične primjene?
„Naravno“, kaže Stijn Vander Streten, direktor kompanije Crypto Finance AG, navodeći primjer: „Ako parkirate električno vozilo i parking plaćate putem sistema zasnovanog na blokčejnu, dok istovremeno vozilo preuzima električnu energiju iz zgrade preko puta sa solarnim panelima – i to se automatski obračunava i plaća putem blokčejna – riječ je o izuzetno efikasnom i bezbjednom sistemu.“
U nekim zemljama već etabliran
U pojedinim državama bitkoin se već razvio u alternativu klasičnom finansijskom sistemu. Jedan od primjera je Butan. Ovo kraljevstvo na Himalajima izgradilo je velike digitalne centre za „rudarenje“ bitkoina, koristeći energiju iz hidroelektrana na CO₂-neutralan način. Dio bitkoina povremeno prodaje kako bi finansiralo zdravstvo i obrazovanje, a istovremeno omogućava i plaćanje kriptovalutama kako bi privuklo turiste.
Međutim, ono što je bitkoinu tokom 2025. godine dalo snažan zamah bile su strateške i regulatorne odluke Sjedinjenih Američkih Država. Iako je sadašnji predsjednik Donald Tramp promijenio stav – od protivnika do zagovornika bitkoina – ključne odluke donijela je prethodna administracija Džoa Bajdena, prije svega odobravanjem bitkoin ETF-ova, odnosno indeksnih fondova koji sadrže bitkoin i kotiraju se na berzama.
ETF-ovi otvaraju vrata
„2025. godina bila je prelomna jer se bitkoin etablirao kao zasebna klasa imovine“, kaže Kris-Oliver Šikentanc. Prema njegovim riječima, ETF-ovi su omogućili ulazak mnogo širem krugu investitora, jer su likvidni, transparentni i relativno povoljni finansijski proizvodi koji prate kretanje cijene bitkoina.
Tokom predizborne kampanje Donald Tramp je dodatno podstakao tržišni optimizam najavama deregulacije kripto-tržišta. Cijena bitkoina obarala je rekorde, a početkom decembra 2024. prvi put je premašila 100.000 dolara.
Tramp i sopstveni „koin“
Neposredno prije stupanja na dužnost, Tramp je lansirao sopstvenu kriptovalutu – takozvani Tramp-koin, digitalnu kolekcionarsku jedinicu bez praktične namjene. U euforičnoj atmosferi cijena mu je brzo porasla sa šest na 75 dolara, dostigavši ukupnu vrijednost od više milijardi dolara.
„Takvi projekti kratkoročno donose pažnju i špekulaciju, ali istovremeno pokazuju da su kriptovalute postale dio političkog mejnstrima“, ocjenjuje Adrijan Fric, upozoravajući da to istovremeno otvara i ozbiljna pitanja regulacije.
Rekord iz 2025: 126.000 dolara
Tokom 2025. godine cijenu bitkoina dodatno su podsticali trgovinski sporovi i odluke centralnih banaka. U pojedinim trenucima dostizao je i 126.000 dolara. Od svog nastanka vrijednost mu je porasla za gotovo 20.000 odsto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne garantuje isti tempo rasta u budućnosti.
„Bitkoin mora biti još šire prihvaćen – bilo kao digitalno zlato ili kao sredstvo plaćanja – uz stabilnu i jasnu regulaciju u SAD i eurozoni, kako bi veliki investitori imali povjerenja“, smatra Timo Emden iz Emden Researcha.
(Još) nije zamjena za novac
Može li bitkoin jednog dana zamijeniti postojeće valute? Emden smatra da će se u budućnosti plaćanja obavljati digitalnim valutama centralnih banaka, poput digitalnog eura ili dolara, pod državnom kontrolom, dok će gotovina postepeno gubiti značaj, ali vjerovatno neće potpuno nestati.
Zaključak: Kriptovalute još nijesu sastavni dio svakodnevice, naročito kada je riječ o plaćanju. Glavne prepreke su povjerenje, volatilnost i nejasna primjena. Ipak, kao investiciona imovina i sredstvo špekulacije, bitkoin je već postao dio savremenog ekonomskog života.
(Izvor: Dojče vele)
