Antimigrantsko raspoloženje postojalo je i mnogo prije Donalda Trampa. Politika često reaguje na javno raspoloženje, a ne na potrebe ekonomije.

U Evropi, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, raste neprijateljstvo prema imigrantima. Istovremeno, najbogatije svjetske ekonomije očajnički traže strane radnike.

Pri tome, migracija radne snage na globalnom nivou opada, iako se sve starija društva suočavaju sa sve većim nedostatkom radne snage, pokazuje izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji je prošlog mjeseca, kada je objavljen, u velikoj mjeri prošao nezapaženo.

Takav trend započeo je mnogo prije ponovnog izbora predsjednika Donalda Trampa, koji je tokom svoje uspješne predizborne kampanje, između ostalog, napadao i imigrante. Prema OECD-u, organizaciji koja prati globalne ekonomske i socijalne politike, migracija radne snage u 38 zemalja članica pala je 2024. godine za više od petine. Pad se manje pripisuje potražnji, a više rastućem političkom protivljenju imigraciji i strožim viznim propisima u pojedinim industrijalizovanim zemljama. Istovremeno, privremena migracija radne snage nastavila je da raste.

Pad uzrokovan u nekoliko zemalja

„Veći dio pada stalne migracije radne snage može se pripisati promjenama politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Novom Zelandu“, objašnjava za DW Ana Damas de Matos, viša analitičarka u OECD-u.

Na Novom Zelandu pad je povezan sa završetkom jednokratno uvedene postpandemijske šeme boravka koja je omogućila trajno naseljavanje više od 200.000 privremenih migranata i članova njihovih porodica. Najveći jednokratni program boravka u toj zemlji istekao je u julu 2022. godine. Nakon Brexita, Ujedinjeno Kraljevstvo je reformisalo vizne propise za zdravstvene radnike, pooštrilo kriterijume podobnosti poslodavaca i isključilo mogućnost dolaska članova porodice, što je dovelo do naglog pada broja zahtjeva za vize.

Prema OECD-u, zdravstveni sektor je posebno pogođen nedostatkom radne snage zbog ovakvih ograničenja. Seeta Sharma, stručnjakinja za migracije koja je radila kao savjetnica Ujedinjenim nacijama, saveznoj vladi Indije i više indijskih saveznih država, smatra da su stroži propisi za strane studente u Ujedinjenom Kraljevstvu kontraproduktivni. „Put od univerziteta do posla sada je ograničen“, kazala je ona za DW. „To će dovesti do pada broja upisa. Indijci, na primjer, više neće trošiti velike iznose na obrazovanje u inostranstvu ako nakon toga nemaju jasan karijerni put.“

Izvještaj OECD-a pokazuje da je Indija, sa 600.000 doseljenika prošle godine, ubjedljivo bila na prvom mjestu među zemljama porijekla radnih migranata u zemlje OECD-a. Slijede Kina i Rumunija.

Tehnološki sektor trpi zbog američkih ograničenja

U Sjedinjenim Američkim Državama, pod administracijom Džoa Bajdena, uvedena su stroža ograničenja za takozvane H-1B vize. Riječ je o glavnom programu koji stranim stručnjacima u oblastima poput tehnologije, inženjerstva i medicine omogućava rad u SAD-u. Tramp je potom povećao troškove viza za poslodavce sa 2.000 na 5.000 dolara, pa čak i do 100.000 dolara. Njegov cilj je ograničavanje mogućnosti trajnog naseljavanja u svim sektorima.

U Australiji su povećani pragovi zarada koje kvalifikovani radnici moraju imati da bi dobili vizu, dok su u Kanadi promijenjeni modeli dolaska radnika na određeno vrijeme. Migracije povezane sa radom naglo su opale i u nordijskim zemljama – Finska je, na primjer, zabilježila pad od 36 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

U Njemačkoj je broj trajnih doseljenika prošle godine pao za 12 odsto zbog strožih imigracionih propisa koje je uveo bivši kancelar Olaf Šolc. Prema tim pravilima, u zemlju je ušlo 586.000 stranih radnika, ali je broj osoba koje su dobile radne vize bio 32 odsto manji nego godinu ranije. Ove reforme dodatno je proširila aktuelna vlada kancelara Fridriha Merca.

Herbert Briker, profesor ekonomije na Univerzitetu Humbolt u Berlinu, smatra da to stvara ozbiljne probleme za njemačku ekonomiju. „Dugi niz godina Njemačka je imala koristi od prosječne godišnje migracije od 550.000 ljudi“, kaže Briker za DW. „Migracija nam je neophodna da bismo nadoknadili radnike koji odlaze u penziju. Bez nje ne možemo održati stabilnu ponudu radne snage.“

Ukrajinci kao motor poljske ekonomije

Širom Evropske unije, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, državljani zemalja van EU popunili su oko dvije trećine novih radnih mjesta otvorenih između 2019. i 2023. godine. To pokazuje u kolikoj mjeri su Unija, ali i cijela Evropa, postale zavisne od stranih radnika. Na globalnom nivou, Međunarodna organizacija rada (MOR) procijenila je da je 2022. godine bilo 167,7 miliona migrantskih radnika, što čini 4,7 odsto ukupne svjetske radne snage. Više od dvije trećine njih (114,7 miliona) živjelo je i radilo u zemljama sa visokim prihodima.

Uprkos padu u 2024. godini, globalna migracija radne snage i dalje je iznad nivoa prije pandemije. Ipak, izvještaj OECD-a pokazuje koliko brzo ovaj trend može biti zaustavljen. Razlog leži u političkom otporu, podstaknutom više strahom od ilegalne migracije nego i dalje rekordno visokom ekonomskom potražnjom. Trampova aktuelna agenda dodatno je pojačala tu dinamiku. Od stupanja na dužnost u januaru izdao je niz izvršnih naredbi usmjerenih na suzbijanje i legalne i ilegalne imigracije. Njegova administracija tvrdi da su ove mjere neophodne radi zaštite američkih radnika i uspostavljanja sistema zasnovanog isključivo na radnim kvalifikacijama.

Iako je broj stalnih imigranata 2024. godine opao, privremena ili sezonska migracija radne snage ostala je stabilna, navodi OECD. To odražava sklonost vlada ka kratkoročnim programima koje mogu po potrebi proširivati ili ograničavati. Stručnjakinja za migracije Sharma to opisuje ovako:

„Dovedimo ljude kada su nam potrebni i zatvorimo vrata kada nam više nijesu potrebni – ne želimo nikoga od njih trajno u našoj zemlji.“

Sezonski i privremeni programi zapošljavanja i dalje su traženi u Australiji, Evropi i Sjevernoj Americi – prvenstveno u poljoprivredi, sektoru brige i njege i građevinarstvu. Međutim, analize OECD-a pokazuju da se programi privremene migracije sve češće koriste i za visoko kvalifikovanu radnu snagu.

Birokratija zadržava migrante na slabije kvalifikovanim poslovima

OECD ne poziva industrijalizovane zemlje samo da privuku veći broj stranih radnika, već i da unaprijede njihovu integraciju na tržište rada. Kao ključne preduslove navodi učenje jezika, pristup socijalnim uslugama i priznavanje vještina i kvalifikacija, kako bi strani radnici mogli u potpunosti doprinositi ekonomijama zemalja domaćina. Naime, oni su prečesto zaposleni na poslovima daleko ispod nivoa svojih kvalifikacija.

To se prvenstveno dešava zbog sporih i birokratskih procesa priznavanja diploma i stručnih kvalifikacija, ističe profesor Briker, koji se bavi i istraživanjem migracija pri Njemačkom institutu za istraživanje zapošljavanja (IAB). Reforme u Njemačkoj, čiji je cilj bio da najveću evropsku ekonomiju učine privlačnijom, nijesu dale očekivane rezultate zbog raširene birokratije. „Priznavanje diploma i stručnog obrazovanja traje godinama, što otežava dolazak kvalifikovanih radnika“, kaže Briker za DW. „Kao posljedica toga, trenutno nam nedostaje oko tri miliona radnika”, prenosi Seebiz.eu.