U svijetu u kojem većina država zavisi od uvoza hrane, južnoamerička zemlja Gvajana postala je jedina koja je dostigla potpunu prehrambenu samodovoljnost u svim osnovnim grupama namirnica, piše „Glavkom“.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Food, Gvajana (sa populacijom od oko 830 hiljada stanovnika) pokazuje jedinstven model opstanka. Uprkos tome što je 85% njene teritorije prekriveno neprohodnim džunglama, zemlja maksimalno efikasno koristi usku priobalnu zonu u kojoj je koncentrisana cjelokupna poljoprivreda.
Uspjeh zemlje ne zasniva se na širenju obradivih površina, već na intenzivnim i pametnim metodama poljoprivrede.
Ekvatorijalna klima i zemljište
Blizina ekvatora obezbjeđuje stabilnu toplotu i vlažnost vazduha, a višemilenijumske glinene naslage stvorile su izuzetno plodno zemljište. Ipak, ključni faktor bili su upravo načini obrade ove zemlje.
Mješovita sjetva
Umjesto monokultura (uzgajanja jedne biljke na velikim površinama), poljoprivrednici u Gvajani sade više kultura zajedno. Između kokosovih palmi sade se ananasi i paradajz.
Kukuruz i soja rastu jedan pored drugog: soja obogaćuje zemljište azotom, koji kasnije koristi kukuruz. Ovakav pristup povećava prinos za 1,2–1,5 puta u poređenju sa uobičajenim metodama.
Regenerativna poljoprivreda
Gvajana primjenjuje metode koje ne iscrpljuju, već obnavljaju zemljište. Stočarstvo je integrisano u ratarstvo (prirodna đubriva). Živo korijenje ostaje u zemlji tokom cijele godine, čime se sprječava erozija. Upotreba hemikalija svedena je na minimum zahvaljujući prirodnoj zaštiti biljaka jednih drugima.
Iskustvo Gvajane dokazuje da čak i mala zemlja sa ograničenim resursima može biti nezavisna od globalnih kriza, klimatskih promjena ili prekida logističkih lanaca. Model „više proizvoda uz manje troškove“ postaje od životne važnosti za planetu u uslovima prenapučenosti.
Izvor: Glavkom.ua / Blic
