Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je danas, na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, da zadrži tri ključne kamatne stope nepromijenjene, baš kao i na prethodna tri sastanka – u julu, septembru i oktobru. Ovaj period bez promjene kamata uslijedio je nakon četiri uzastopna popuštanja monetarne politike od početka 2025. godine.
Najnovija procjena potvrđuje da bi inflacija srednjoročno trebalo da se stabilizuje na ciljanom nivou od dva odsto.
Prema novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosistema, ukupna inflacija iznosiće u prosjeku 2,1 odsto u 2025. godini, 1,9 odsto u 2026, zatim 1,8 procenata u 2027. i dva odsto u 2028. Kada je riječ o baznoj inflaciji, bez energije i hrane, stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,4 odsto u 2025. godini, 2,2 odsto u 2026, 1,9 odsto u 2027. i dva procenta u 2028. godini.
Inflacija za 2026. godinu revidirana je naviše, prije svega zato što stručnjaci sada očekuju sporije smanjivanje inflacije cijena usluga. U odnosu na projekcije iz septembra očekuje se da će privredni rast biti snažniji, čemu će prije svega doprinijeti domaća potražnja. Rast je revidiran naviše na 1,4 odsto u 2025. godini, a zatim na 1,2 odsto u 2026. i na 1,4 odsto u 2027. i 2028.
Upravni savjet se odlučno zalaže za stabilizaciju inflacije na ciljanom nivou od dva odsto na srednji rok. Pri određivanju odgovarajućeg stava monetarne politike na svakom sastanku primjenjivaće dosadašnji pristup koji se zasniva na podacima.
„Naime, odluke Upravnog savjeta o kamatnim stopama zavisiće od njegove ocjene inflatornih izgleda i povezanih rizika, i to na osnovu novih privrednih i finansijskih podataka, kao i dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravni savjet se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa“, navodi se u saopštenju nakon sastanka Evropske centralne banke.
Nakon današnje odluke, tri ključne kamatne stope ostaju nepromijenjene. Tako kamata na novčani depozit iznosi dva odsto, kamata za glavne operacije refinansiranja je na nivou od 2,15 odsto, a kamatna stopa na graničnu kreditnu liniju 2,40 odsto.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) istakla je u obraćanju nakon sastanka Upravnog savjeta da su projekcije rasta eurozone revidirane naviše i da ekonomija pokazuje izvjesnu otpornost, iako su geopolitičke tenzije, posebno rat Rusije protiv Ukrajine, i dalje glavni izvor neizvjesnosti.
Dva glavna faktora koja su iznenadila Savjet guvernera i doprinijela poboljšanju izgleda rasta su investicije i izvoz.
"/>„Neočekivano snažan rast ulaganja dolazi kako iz javnog, tako i iz privatnog i korporativnog sektora (uključujući velika i mala preduzeća). Prema prikupljenim podacima i anketama, ovaj rast investicija se u velikoj mjeri pripisuje razvoju vještačke inteligencije (AI). To uključuje ulaganja u kompjuterske kapacitete, telekomunikacije i povećane investicije u nematerijalni u odnosu na materijalni kapital“, navela je Lagard i dodala da je doprinos izvoza takođe iznenadio ECB.
Ona je navela da se, iako se očekivalo da će izvoz biti kratkoročno pojačan zbog nagomilavanja zaliha i preduzimanja mjera pred povećanje carina, taj doprinos pokazao održivim.
Ipak, ECB naglašava da je neizvjesnost jedna od stvari koja se nije promijenila, a možda se čak i pogoršala, što predstavlja nelagodnu poziciju za centralnu banku.
„Posebna zabrinutost usmjerena je na inflaciju usluga, koja se pažljivo prati. Inflacija usluga porasla je sa 3,2 odsto u septembru na 3,5 odsto u novembru. Ovaj trend se, prema studijama osoblja ECB-a, u najvećoj mjeri odnosi na plate, koje su iznenadile rastom. Kompenzacija po zaposlenom trenutno iznosi četiri odsto, što je više nego što je bilo predviđeno. Očekuje se da će plate pratiti blago opadajući trend i biti nešto ispod tri odsto do kraja 2026. godine, ali centralna banka ostaje oprezna zbog neočekivanog rasta zabilježenog između septembra i decembra“, naglašava Kristin Lagard.
Takođe postoje rizici da inflacija bude viša. Oni uključuju potencijalno veće cijene uvoza usljed fragmentacije globalnih lanaca snabdijevanja, sporije smanjenje pritisaka na plate i povećanje potrošnje za odbranu i infrastrukturu. Ekstremni vremenski uslovi i klimatska kriza takođe mogu dovesti do rasta cijena hrane.
S druge strane, inflacija bi mogla biti niža ukoliko euro ojača.
Postavljeno je i pitanje o mogućnosti da mjesto predsjednika ECB-a 2027. godine preuzme državljanin najveće članice eurozone (Njemačke), kao i o pravnoj mogućnosti da aktuelni član Izvršnog odbora bude imenovan za predsjednika. Iako predsjednica nije komentarisala preferencije u pogledu nacionalnosti budućeg predsjednika, potvrdila je da je pravno pitanje da li aktuelni član Izvršnog odbora može biti imenovan za predsjednika već razmatrano u prošlosti, te da su tada pravnici utvrdili da je to moguće, ali je naglasila da se to pitanje mora ponovo razmotriti radi preciznog utvrđivanja uslova.
