Američki predsjednik Donald Tramp naredio je „totalnu i potpunu“ blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.

U objavi na njegovoj platformi Istina (Truth Social), napisao je da je vlada venecuelanskog lidera Nikolasa Madura označena kao strana teroristička organizacija i optužena za krađu američke imovine, kao i za „terorizam, šverc droge i trgovinu ljudima“.

„Stoga naređujem totalnu i potpunu blokadu svih sankcionisanih tankera za prevoz nafte koji ulaze i izlaze iz Venecuele“, poručio je.

Tramp je rekao i da je Venecuela „potpuno okružena najvećom armadom ikada okupljenom u istoriji Južne Amerike“.

Ona će „samo postajati veća“ i „biće nešto što nikada prije nije viđeno“, dodao je.

Tramp je optužio Madurovu vladu i da koristi ukradenu naftu za „finansiranje narko-terorizma, trgovinu ljudima, ubistva i otmice“.

Od prošle sedmice, više od 30 od 80 brodova u venecuelanskim vodama ili onih koji se približavaju zemlji bilo je pod sankcijama SAD-a, prema podacima koje je prikupio TankerTrackers.com.

Venecuelanska vlada saopštila je da odbacuje Trampovu „grotesknu prijetnju“.

Cijene nafte porasle su za više od jedan odsto 17. decembra, u očekivanju smanjenja izvoza iz Venecuele.

Tržište nafte je za sada dobro snabdijeveno, ali ako embargo ostane na snazi neko vrijeme, očekuje se rast cijena.

Analitičari kažu da bi produženi poremećaji u izvozu venecuelanske nafte mogli dodatno zategnuti već napregnuta tržišta dizela, podižući cijene i doprinoseći globalnoj inflaciji.

Trampove izjave uslijedile su sedmicu dana nakon što su SAD zaplijenile tanker za naftu kod obale Venecuele, i pojačavajući pritisak Vašingtona na vladu Nikolasa Madura.

Vjeruje se da je zaplijenjeni brod dio takozvane „flote duhova“ tankera koje Venecuela koristi kako bi izbjegla američke naftne sankcije.

Šta se zna o tim brodovima i kako oni funkcionišu?

Koje su sve taktike za izbjegavanje sankcija?

Nakon što je Tramp uveo sankcije venecuelanskoj naftnoj industriji tokom svog prvog predsjedničkog mandata 2019. godine, izvoz venecuelanske sirove nafte opao je za više od polovine — sa oko 1,1 milion barela dnevno u januaru te godine na oko 495.000 do kraja godine, prema podacima Američke administracije za energetske informacije.

Šest godina kasnije, sankcije su i dalje na snazi, ali je izvoz venecuelanske nafte ponovo porastao na oko 920.000 barela dnevno od novembra, prema novinskoj agenciji Reuters.

Iako je to daleko ispod vrhunca zemlje u izvozu nafte od tri miliona barela dnevno iz 1998. godine, ovaj djelimični oporavak ukazuje na to da sankcije protiv Venecuele ne funkcionišu onako kako su se SAD nadale.

Uprkos sankcijama, Madurova vlada pronašla je nove načine da prodaje venecuelansku naftu.

Ključna je bila „flota duhova“ — grupa tankera za naftu koji koriste različite strategije kako bi ostali prikriveni.

„Flote duhova“ su sve češći fenomen, koji ne koristi samo Venecuela, već i dvije druge zemlje proizvođači nafte pod zapadnim sankcijama — Rusija i Iran.

Finansijska obavještajna kompanija S&P Global procjenjuje da se svaki peti tanker za naftu širom svijeta koristi za šverc nafte iz sankcionisanih zemalja.

Od njih, 10 odsto prevozi isključivo venecuelansku naftu, 20 odsto iransku, a 50 odsto isključivo rusku naftu.

Preostalih 20 odsto nije vezano ni za jednu određenu zemlju i možda prevoze naftu iz više od jedne od ovih država.

Naftne sankcije imaju za cilj da obeshrabre zemlje ili kompanije da kupuju ili trguju sirovom naftom iz „kažnjenih“ zemalja.

Kompanije i države uhvaćene u kupovini nafte iz sankcionisanih zemalja poput Venecuele rizikuju da i same budu pogođene američkim sankcijama.

Sankcionisane zemlje nude naftu znatno jeftinije, zbog čega su neke kompanije ili države spremne da rizikuju kupovinu, primjenjujući različite trikove kako bi prikrile njeno porijeklo.

Jedna od najčešćih strategija koje koriste „tankeri-fantomi“ jeste česta promjena imena ili zastave — ponekad i nekoliko puta mjesečno.

Na primjer, nedavno zaplijenjeni tanker zove se „Skiper“, prema CBS Newsu, američkom partneru BBC-ja.

Američko Ministarstvo finansija sankcionisalo je taj brod još 2022. godine zbog navodne uloge u mreži šverca nafte koja pomaže finansiranje iranske Revolucionarne garde i libanske milicije Hezbolah, navodi CBS.

U to vrijeme, tanker je nosio ime „Adisa“, dok se prvobitno zvao „Tojo“.

Bio je to jedan od brodova povezanih s ruskim naftnim tajkunom Viktorom Artemovom, koji je takođe pod sankcijama.

„Skiper“ je brod star 20 godina — još jedna uobičajena osobina među tankerima iz „flote fantoma“.

Velike pomorske kompanije obično se rješavaju brodova nakon 15 godina upotrebe, a poslije 25 godina oni se uglavnom rastavljaju.

„Zombi brodovi“

Još jedan trik koji ovi brodovi koriste jeste „krađa identiteta“ rashodovanih plovila, korišćenjem njihovih jedinstvenih registracionih brojeva koje dodjeljuje Međunarodna pomorska organizacija — slično kao kada kriminalci koriste identitet preminule osobe.

Ovi brodovi poznati su kao „zombi brodovi“.

Prošlog aprila, brod „Varada“ uplovio je u malezijske vode nakon dvomjesečnog putovanja iz Venecuele.

Izazvao je sumnju jer je bio star 32 godine i plovio pod zastavom Komora, ostrvske države kod istočne Afrike, što je čest izbor među brodovima koji žele izbjeći otkrivanje.

Prema istrazi Bloomberga, riječ je o „zombi brodu“, jer je pravi brod „Varada“ prodat u Bangladešu još 2017. godine.

Ta medijska kuća uporedila je satelitske snimke s istorijskim fotografijama i otkrila četiri „zombi broda“ koji prevoze venecuelansku sirovu naftu.

Druge uobičajene taktike uključuju prikrivanje porijekla sirove nafte njenim pretovarom u međunarodnim vodama na tankere s drugim zastavama koji ispunjavaju zakonske propise.

Ti brodovi potom isporučuju naftu na odredište, predstavljajući je kao da potiče iz zemlje koja nije pod sankcijama.

To se dešavalo i s izvozom venecuelanske nafte u Kinu tokom prvog Trampovog predsjedničkog mandata, kada su sankcije pooštrene.

Još jedan čest trik je onemogućavanje sistema za automatsku identifikaciju, koji prenosi podatke poput imena broda, zastave, pozicije, brzine ili rute.

Time se brodovima omogućava da sakriju identitet i lokaciju.

Iz kompanije Vanguard Tech, koja se bavi procjenom pomorskog rizika, navode da vjeruju da je brod „Skiper“ „dugo vremena lažirao lokaciju“, odnosno emitovao lažni signal, čineći da izgleda kao da se nalazi na drugom mjestu.

U lukama venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA nalazio se 71 strani tanker — od kojih je 15 pod sankcijama, a devet povezano s „fantomskim“ flotama, prema podacima nevladine organizacije za borbu protiv korupcije Transparency Venezuela iz oktobra.

Utvrđeno je da su 24 tankera djelovala prikriveno, s deaktiviranim obaveznim signalima za lokaciju.

Ta nevladina organizacija navodi i da je otkrila šest pretovara tereta s broda na brod u vodama zapadne Venecuele.

Većina brodova plovila je pod zastavama zemalja koje se smatraju regulatornim utočištima s labavim nadzorom nad sankcijama, poput Paname, Komora i Malte.

Mnogi od njih više od 20 dana nijesu pristajali uz naftne terminale, za razliku od brodova koje koristi Chevron — koje su SAD odobrile u Venecueli — a koji se natovaruju i isplovljavaju u roku od šest dana.

„Produženi boravak u lučkim područjima bez direktnog pristupa naftnim terminalima izaziva ozbiljne sumnje u vrstu operacija koje ovi brodovi sprovode“, navodi se u izvještaju Transparency Venezuele.

S obzirom na to da je operacija zapljene broda 17. decembra izvedena s nosača aviona „Džerald Ford“ — najvećeg na svijetu — koji je sada dio masovnog raspoređivanja američke vojske u karipskim vodama, Madurovo oslanjanje na „flotu duhova“ vjerovatno će biti značajno ograničeno.