Ono što je započelo kao posebno teška godina za investitore Tesle pretvorilo se u pravo slavlje. Nakon pada od 36% u prvom kvartalu — najgoreg razdoblja za dionicu od 2022. godine — Tesla se snažno oporavila i dostigla rekordnu cijenu zatvaranja od 489,88 dolara, uz dnevni rast od 3,1%. Time je dionica sada u plusu oko 21% od početka godine.
Prethodni dnevni maksimum iznosio je 488,54 dolara, dostignut gotovo tačno godinu dana ranije, dok je prethodni rekord zatvaranja bio 479,86 dolara.
Iskra iz Austina: testiranje vozila bez vozača
Dionica je ove sedmice dobila dodatni podsticaj nakon što je izvršni direktor Elon Musk objavio da Tesla u Austinu u Teksasu testira vozila bez vozača i bez putnika. To dolazi gotovo šest mjeseci nakon pokretanja pilot-programa s vozačima sigurnosti.
Optimistični investitori ovu vijest vide kao znak da bi Tesla napokon mogla ispuniti dugogodišnje obećanje: pretvaranje postojećih električnih vozila u robotske taksije putem softverskih nadogradnji.
S rastom cijene dionice, tržišna kapitalizacija Tesle porasla je na oko 1,63 biliona dolara. Time je kompanija postala sedma najvrjednija javno trgovana firma na svijetu, iza Nvidije, Applea, Alphabeta, Microsofta, Amazona i Mete, te neznatno ispred Broadcoma.
Prema Forbesu, Muskova neto vrijednost sada iznosi oko 684 milijarde dolara — više od 430 milijardi dolara više od suosnivača Googlea Larryja Pagea, koji je drugi na listi.
Uprkos optimizmu, Teslini automatizovani sistemi vožnje koji se testiraju u Austinu još nijesu široko dostupni, a i dalje ostaje niz otvorenih pitanja vezanih za bezbjednost.
Politički teret i udar na brend
Godina je za Teslu bila vrtoglava. Kompanija je ušla u period koji je u početku djelovao povoljno zahvaljujući Muskovoj ulozi u administraciji predsjednika Donalda Trumpa, gdje je vodio Odjel za efikasnost vlade (DOGE) s ciljem smanjenja savezne administracije i regulacije.
Međutim, Muskov rad s Trumpom, podrška krajnje desničarskim političkim opcijama širom svijeta te zapaljiva politička retorika izazvali su negativnu reakciju potrošača, koja i dalje opterećuje imidž brenda i prodaju Teslinih vozila.
U prvom tromjesečju Tesla je zabilježila pad isporuka od 13% i pad prihoda iz automobilske djelatnosti od 20%. U drugom tromjesečju dionica se, doduše, oporavila, ali se pad prodaje nastavio, a automobilski prihodi pali su dodatnih 16%.
Druga polovina godine bila je znatno uspješnija. U oktobru je Tesla izvijestila o rastu prihoda od 12% u trećem tromjesečju, ponajviše zato što su američki kupci požurili da kupe električna vozila prije isteka saveznog poreskog kredita krajem septembra. U tom periodu dionica je skočila za čak 40%.
Uprkos oporavku, poslovni izazovi ostaju. Gubitak poreskog kredita, negativan uticaj Muskovog imidža te snažna konkurencija jeftinijih ili atraktivnijih električnih vozila — poput onih koje proizvode BYD i Xiaomi u Kini, kao i Volkswagen u Evropi — i dalje pritiskaju Teslu.
Iako je kompanija u oktobru predstavila pristupačnije verzije SUV-a Model Y i limuzine Model 3, to zasad nije donijelo vidljiv oporavak prodaje u SAD-u ni Evropi. U SAD-u se čak čini da nove, pojednostavljene opcije kanibalizuju prodaju skupljih modela. Prema podacima Cox Automotivea, Teslina prodaja u SAD-u u novembru je pala na najniži nivo u četiri godine.
Analitičari i dalje optimistični
Uprkos izazovnom okruženju za proizvođače električnih vozila u SAD-u, investiciona kuća Mizuho ove sedmice je povisila ciljanu cijenu Tesline dionice sa 475 na 530 dolara i zadržala preporuku za kupovinu.
Analitičari navode da bi poboljšanja u Teslinoj FSD tehnologiji (potpuno samostalna vožnja uz nadzor) mogla podržati ubrzano širenje flote robotaksija u Austinu i San Francisku, kao i potencijalno ranije uklanjanje sigurnosne pratnje.
