Kineska automobilska industrija ušla je u period radikalne transformacije nakon što su električna vozila u nekoliko godina osvojila polovinu domaćeg tržišta. Taj nagli rast prodaje EV-ova doslovno je „smrskao“ potražnju za benzinskim automobilima, što je pogodilo ne samo nekada dominantne zapadne proizvođače poput Volkswagena, GM-a i Nissana, nego i mnoge tradicionalne kineske proizvođače. Budući da je država godinama gradila pogone za klasične motore i podsticala razvoj autoindustrije kroz partnerstva sa stranim kompanijama, kineske fabrike danas imaju višak kapaciteta za proizvodnju desetina miliona benzinaca, vozila koja se kod kuće više ne mogu prodati, prenosi The Daily Star.
Kineski odgovor na taj problem postao je masovni izvoz. Od 2020. godine, oko 76 odsto svih izvezenih kineskih automobila pokreće se motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, a ukupan izvoz porastao je s milion na više od 6,5 miliona vozila godišnje. Time je Kina postala najveći svjetski izvoznik automobila, čak i bez uračunavanja električnih i hibridnih modela. Izvoz se ne zasniva na najnaprednijim kineskim EV-ovima, nego na jeftinim benzincima koje domaće tržište više ne prihvata.
Najveći igrači među izvoznicima su državni automobilski divovi: SAIC, Dongfeng, BAIC i Changan, koji su decenijama sarađivali sa zapadnim proizvođačima u zajedničkim pogonima. No kako su kineski inovativni EV brendovi poput BYD-a preuzeli domaće kupce, prodaja tih partnerstava naglo je pala. Primjera radi, SAIC-GM pao je s više od 1,4 miliona prodatih vozila u 2020. na oko 435 hiljada. Kako bi nadoknadili te gubitke, državni proizvođači počeli su intenzivno plasirati sopstvene benzinske modele u inostranstvo, često preuzimajući prostor koji su nekada zauzimali njihovi zapadni partneri.
Kineski benzinci poželjni u zemljama s nedovoljno razvijenom EV infrastrukturom
Izvoz kineskih benzinaca cvjeta u zemljama s nedovoljno razvijenom EV infrastrukturom: istočnoj Evropi, Latinskoj Americi, Africi i dijelovima Bliskog istoka. U Poljskoj je u samo godinu dana lansirano više od 30 kineskih marki, uglavnom s benzinskim SUV-ovima. U Južnoj Africi kineski brendovi zauzimaju oko 16 odsto tržišta, a prodaja EV-ova tamo je praktično nepostojeća. U Čileu kineski proizvođači drže gotovo trećinu tržišta, dok klasične marke poput Volkswagena, Chevroleta i Nissana bilježe padove prodaje od 34 do 45 odsto.
Meksiko je najvažnije kinesko izvozno odredište, što zabrinjava SAD, koji je uveo oštre trgovinske barijere za kineska vozila. U Meksiku kineski proizvođači premašuju tržišni udio od 14 odsto, potiskujući tradicionalne marke. Vlada je zbog toga uvela povećane carine na kineske automobile, djelimično i pod pritiskom Vašingtona.
Rusija je nekada bila najveće odredište kineskih vozila, no nakon što su kineski automobili osvojili oko dvije trećine ruskog tržišta, Moskva je uvela visoke uvozne pristojbe kako bi usporila priliv. Slično reaguju i Južna Afrika i druge zemlje koje žele zaštititi sopstvenu autoindustriju. Zanimljivo je i to što kineski proizvođači u mnoge zemlje izvoze benzinske modele koji su po strukturi ili platformi vrlo slični modelima zapadnih partnera iz starih zajedničkih poduzeća. U Urugvaju, na primjer, Dongfeng prodaje pickup Rich 6, praktično identičan Nissan Frontieru, ali znatno jeftiniji, što kupcima daje dvostruko povoljniju opciju u odnosu na „original“.
Iako se u SAD-u i Evropi najviše govori o kineskim EV-ovima kao prijetnji zapadnoj autoindustriji, u stvarnosti su kineski benzinci ti koji trenutno osvajaju globalna tržišta. Kineske kompanije popunjavaju praznine koje su ostavile zapadne kompanije koje su se fokusirale na razvijena tržišta i skupe modele, dok su tržišta u razvoju bila zanemarena. Upravo u tim zemljama, tvrde analitičari, odvija se „prava bitka“ između kineskih i zapadnih proizvođača.
Stručnjaci očekuju da će kineski proizvođači do 2030. godine dostići 30 odsto globalnog tržišta automobila, s najvećim rastom u regionima koji traže pristupačne, jednostavne i pouzdane benzinske modele. Dok Kina dugoročno cilja dominaciju u električnoj mobilnosti, trenutni globalni uspjeh grade na benzinima.
Izvor: Lidermedia.hr
