Evropski, a posebno njemački proizvođači oružja prodali su u 2024. godini znatno više naoružanja nego u prethodnoj. Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) navodi da je glavni razlog – rat u Ukrajini.
Kompanije koje proizvode oružje nikada nijesu toliko profitirale kao u 2024. godini, pokazuje izvještaj SIPRI-ja o 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja. Njihovi prihodi od prodaje oružja i vojne opreme iznosili su prošle godine 679 milijardi američkih dolara.
To je povećanje od 5,9 odsto u odnosu na 2023. godinu. Već te godine eskalacija geopolitičkih tenzija, a prije svega rat u Ukrajini, doveli su do povećane potražnje za oružjem. Taj se trend u 2024. još više ubrzao.
Je li, dakle, rat u Ukrajini dobar za biznis? „Za odbrambeni sektor definitivno“, kaže za DW Nan Tijan iz SIPRI-ja, jedan od autora izvještaja. „Kompanije za proizvodnju naoružanja značajno su povećale prihode u posljednje dvije godine.“ Razvijena je nova vojna oprema, obnovljene zalihe, a uništena tehnika zamijenjena.
Njemačke kompanije bilježe posebno visok rast
Od sto kompanija iz izvještaja, 39 ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, što SAD čini ubjedljivo najvažnijom lokacijom za industriju oružja. Na njih otpada gotovo polovina globalnih prihoda od prodaje oružja. Njihov rast iznosio je 3,8 odsto, što je relativno skromno.
Što se tiče 26 evropskih kompanija (bez Rusije), one su pojedinačno imale različite rezultate, ali su zajedno ostvarile rast prihoda od 13 odsto.
Njemačke kompanije bile su posebno uspješne – povećale su svoje prihode za čak 36 odsto. „To je gotovo u potpunosti povezano s ruskom invazijom na Ukrajinu“, objašnjava Tijan. „Bundesver je povećao potražnju, a kompanije kao što su Rheinmetall ili Diehl proizvodile su tenkove, oklopne transportere i municiju kako bi njemačka vojska nadoknadila ono što šalje Ukrajini, ali i povećala sopstvene zalihe.“
Rusko ratno gospodarstvo prkosi sankcijama
Rusija je u SIPRI-jevom izvještaju izdvojena posebno. Nije iznenađenje da su ruski proizvođači oružja zabilježili značajan rast. Njihovi prihodi od izvoza pali su zbog sankcija, ali je snažna domaća potražnja i više nego nadoknadila te gubitke.
„Rusija je potpuno promijenila svoje prioritete“, kaže Tijan. „Tokom protekle tri godine njena ekonomija i proizvodnja transformisale su se u ratnu privredu.“ Prema podacima SIPRI-ja, Rusija je povećala proizvodnju topničkih granata kalibra 152 mm za 420 odsto od 2022. do 2024. – sa 250.000 na 1,3 miliona projektila.
Ruskoj odbrambenoj industriji i dalje nedostaju brojni dijelovi iz inostranstva, posebno elektronika za avione. Ali očekivanja da će se ruska ekonomija urušiti pokazala su se pogrešnim. „Iako je Rusija u mnogo lošijoj poziciji nego što bi bila bez invazije, ona se pokazala prilično otpornom na sankcije i ekonomske pritiske“, kaže Tijan.
„Transformacija ruske ekonomije toliko je duboka da će joj, ako dođe do trajnog mira u Ukrajini, biti veoma teško da se vrati na ekonomiju bez rata.“
"/>Pad kineskih prihoda ne znači više mira
Azija je na trećem mjestu iza SAD-a i Evrope, sa 23 kompanije na SIPRI-jevom spisku. To je ujedno jedina regija koja je zabilježila pad prihoda u odnosu na 2023. godinu. Posebno su kineske kompanije imale pad od deset odsto – najveći među svim zemljama u izvještaju.
„Ali to nema gotovo nikakve veze s mirom u regionu“, kaže Tijan. „U Kini su tokom 2024. izbijale brojne korupcionaške afere u sektoru oružja, zbog čega su veliki ugovori bili otkazani ili odgođeni.“
U isto vrijeme, kompanije s Bliskog istoka ostvarile su značajan rast – čak 14 odsto. Region sada ima devet kompanija na listi, što se nikada ranije nije dogodilo. Izrael ima tri kompanije, a dronovi i PVO sistemi iz te zemlje posebno su traženi.
Uspješne su i turske kompanije, iako Baykar nije ponovio rekordne izvozne rezultate iz 2024. godine prema Ukrajini.
Najvažnije kompanije i dalje iz SAD-a
Prema SIPRI-ju, pet najvažnijih proizvođača oružja u svijetu su:
- Lockheed Martin (borbeni avioni F-35)
- RTX (motori za avione i dronove)
- Northrop Grumman (rakete dugog dometa)
- BAE Systems
- General Dynamics (nuklearne podmornice, navođene rakete)
Osim britanske BAE Systems, sve ostale kompanije su iz SAD-a.
Airbus Defence zauzima 13. mjesto, a njemački Rheinmetall 20. mjesto.
U 2024. godini četiri njemačke kompanije našle su se među prvih 100: Rheinmetall, Thyssenkrupp, Hensoldt i Diehl, sa ukupnim prihodima od 14,9 milijardi dolara. Rat u Ukrajini im je donio značajan broj novih narudžbi, posebno PVO sistema IRIS-T.
Rheinmetall je potpisao najveći ugovor o municiji u svojoj istoriji – za isporuku artiljerijskih granata kalibra 155 mm za Bundesver. Takođe je zabilježio rast prihoda od tenkova, oklopnih vozila i municije od 47 odsto.
Francusko-njemački konzorcij KNDS (Krauss-Maffei Wegmann i Nexter) nalazi se na 42. mjestu. Prihod mu je porastao 14 odsto, a broj narudžbi čak 40 odsto, ponajviše zahvaljujući ratnim dešavanjima u Ukrajini i percepciji prijetnje iz Rusije.
