Prirodni gas neće biti skup cijelu sljedeću deceniju zbog viška ponude, tj. veće proizvodnje i izgradnje američkih i bliskoistočnih LNG kapaciteta.
Cijene gasa u Evropi konačno su pale ispod 30 €/MWh na početku sezone grijanja, a sada sve ukazuje na višak ponude. Pad cijena je tim nevjerovatniji jer je popunjenost evropskih skladišta gasa znatno niža nego prethodnih godina (79% naspram 89%). Takve niske ponude bi, na primjer, podigle cijene na preko 100 €/MWh u 2023. godini. Cijene terminskih ugovora takođe ukazuju na sigurnu snabdjevenost u narednim godinama. Cijena za 2026. godinu iznosi 29 €/MWh, a do 2028. pada na 24,5 €/MWh.
Razlog veće ponude leži u intenzivnom bušenju škriljcem bogatih bazena u Americi, koji daju puno gasa. Tako je cijena prirodnog gasa u Americi bila tri puta niža nego u Evropi. A onda im se isplati ulagati u kapacitet hlađenja gasa na -160°C, smanjiti njegov kapacitet za 600 puta, napuniti ga na LNG tanker i poslati u Evropu.
Na Bliskom istoku prednjači Katar, koji će uskoro dovršiti razvoj svog sjevernog polja. Takođe, mnogi drugi LNG i gasni projekti su u razvoju širom svijeta, podstaknuti relativno visokim cijenama gasa u prethodnom periodu, te bi mogli dodatno smanjiti cijene.
Sveukupno, globalni kapacitet otpreme LNG-a skočiće sa 550 milijardi m³ u 2024. na 845 milijardi m³ u 2030. godini, odnosno za 60%, a to će uticati na prekomjernu ponudu. Amerika i Katar imaće najveći udio u tom povećanju LNG kapaciteta sa 70%. I tako isporučen u Evropu, taj gas nije skuplji od onog koji se dovodi gasovodima.
Postoje i drugi faktori koji će uticati na potražnju za gasom poput ponovnog pokretanja japanskih nuklearnih kompleksa (što će natjerati Japan da koristi manje gasa), Snaga Sibira 2 (što će dovesti do više gasa na tržištu), eventualni povratak ruskog gasa u Evropu u slučaju mirovnog sporazuma, povećana potražnja za električnom energijom iz podatkovnih centara…
(Izvor: Seebiz)
