U prvom krugu najnovijeg upisa trezorskih zapisa, 27.128 građana je za „trezorce“ ročnosti 364 dana uplatilo 959,6 miliona eura, dok ostvareni nominalni iznos ukupnog izdanja, što uključuje i prihvaćene ponude institucionalnih investitora u drugom krugu, dosegnuo 1,53 milijarde eura, kao i u septembru.
Time je nadmašen prvobitno ciljani nominalni iznos izdanja trezorskih zapisa od 1,2 milijarde eura, koje su građani mogli upisati i uplatiti od 10. do 17. novembra, dok su institucionalni ulagači to imali priliku učiniti danas, objavilo je u srijedu Ministarstvo finansija.
Datum izdanja trezorskih zapisa biće 20. novembar, a datum dospijeća 19. novembar 2026. godine. Pritom, godišnja stopa prinosa za „trezorce“ koje su uplatili građani iznosi 2,6 posto, a institucionalni investitori 2,05 posto.
Prema danas objavljenim konačnim uslovima izdanja, 27.128 građana je kupilo 984.454 trezorca, za što su izdvojili gotovo 960 miliona eura.
Trezorci se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 974,73 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti hiljadu eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu, s obzirom na prinos od 2,6 posto, moći zaraditi 25,27 eura. Dakle, ostvareni nominalni iznos prvog kruga upisa „trezoraca“ iznosi 984,45 miliona eura, a razlika od iznosa koji su građani uplatili odnosi se na spomenuti popust.
Danas su od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu mogli upisati i institucionalni ulagači, a kako je vidljivo iz tabele koju je objavilo Ministarstvo finansija, ostvareni nominalni iznos upisa je dosegnuo 544,7 miliona eura. Pritom je interes institucionalnih ulagača bio veći, dosegnuo je 790,5 miliona eura, no Ministarstvo finansija je odlučilo prihvatiti ponude u visini od navedenih 544,7 miliona eura. Institucionalni investitori plaćali su trezorac 979,97 eura, što znači da će po njegovom dospijeću dobiti prinos od 20,03 eura.
U više od dvije godine, ovo je bilo 17. izdanje vrijednosnih papira države koje su mogli kupiti građani, od toga 14. trezorskih zapisa. Do ovog potonjeg izdanja, građani su držali više od 8,5 posto javnog duga, pri čemu su kroz dosadašnja izdanja učestvovali s više od 340 hiljada ponuda ukupne vrijednosti veće od 11,2 milijarde eura. Izdanjima „narodnih“ vrijednosnih papira, građanima je tako usmjereno više od 320 miliona eura kamata, prenosi Lidermedia.hr.
