Kada su Google i Amazon 2021. s izraelskom vladom pregovarali o unosnom ugovoru o računarstvu u oblaku (cloudu) vrijednom 1,2 milijarde dolara, pojavio se neuobičajen zahtjev: Izrael je tražio da dvije američke tehnološke korporacije pristanu koristiti tajni signalni kod, sistem koji je kasnije postao poznat pod nazivom „mehanizam namigivanja“ (winking mechanism).
Taj zahtjev, kojim se od Googlea i Amazona praktično tražilo da zaobiđu zakonske obaveze u drugim državama, rodio se iz izraelskih strahova da bi podaci koje država pohranjuje u oblacima tih globalnih korporacija mogli završiti u rukama stranih policijskih ili pravosudnih tijela. Bojali su se i scenarija u kojem bi Google ili Amazon mogli podleći pritisku svojih zaposlenih ili akcionara i povući Izraelu pristup svojim proizvodima i uslugama ako bi njihova tehnologija bila povezana s kršenjem ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama. Takođe su bili zabrinuti da bi kompanije mogle postati meta pravnih postupaka u inostranstvu, posebno u slučajevima koji se odnose na korišćenje tehnologije u izraelskoj vojnoj okupaciji Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Kao i druge velike tehnološke kompanije, Google i Amazon redovno postupaju po zahtjevima policije, tužilaštava i bezbjednosnih službi da predaju podatke svojih korisnika radi istraga, a taj proces često je obavijen velom tajne. Kompanijama je tako zabranjeno obavijestiti pogođenog korisnika da su njegovi podaci predati vlastima. Zato je osmišljen „mehanizam namigivanja“; tajni sistem upozorenja prema kojem bi, svaki put kad Google ili Amazon budu prisiljeni da predaju izraelske podatke nekoj stranoj agenciji, oni ubacili skriveni signal u svoje finansijske transakcije prema izraelskoj vladi. Na taj bi način diskretno „namignuli“ Tel Avivu i upozorili ga da su podaci predati, bez direktnog kršenja međunarodnih zakona o povjerljivosti.
Izraelska pravila
Prema dokumentima koje je vidio The Guardian u sklopu zajedničke istrage s izraelsko-palestinskom publikacijom +972 Magazine i hebrejskim portalom Local Call, Google i Amazon su na kraju pristali na izraelske uslove. Godine 2021. započeo je Projekat Nimbus.
Ugovor s Izraelom sadrži odredbe prema kojima američke kompanije Google i Amazon ne smiju ograničiti način na koji izraelske vladine agencije, bezbjednosne službe i vojne jedinice koriste njihove usluge računarstva u oblaku.
Drugim riječima, prema tim klauzulama, Izrael ima neograničen pristup tehnološkoj infrastrukturi dviju američkih firmi, bez mogućnosti da one jednostrano ograniče ili obustave korišćenje svojih sistema, čak i u slučaju potencijalnih zloupotreba ili kršenja pravila korišćenja. Upravo zato ugovor zabranjuje Googleu i Amazonu da preduzmu jednostrane mjere poput onih koje je Microsoft sproveo prošlog mjeseca, kada je onemogućio izraelskoj vojsci pristup tehnologiji korišćenoj za neselektivni nadzor palestinskih telefonskih razgovora.
Važno je istaći da se i Microsoft nadmetao za ugovor Nimbus, budući da takođe pruža različite cloud usluge izraelskoj vojsci i javnom sektoru. No, prema izvorima bliskim pregovorima, Microsoftova ponuda je odbačena jer je kompanija odbijala da prihvati pojedine zahtjeve izraelske strane, uključujući upravo one koji bi ograničili mogućnost nadzora nad korišćenjem tehnologije.
Tokom izraelske vojne ofanzive na Gazu, tokom koje je istražno povjerenstvo Ujedinjenih nacija zaključilo da je Izrael počinio genocid, izraelska se vojska u velikoj mjeri oslanjala na pružaoce usluga računarstva u oblaku za pohranu i analizu ogromnih količina podataka i obavještajnih informacija. Jedan od najvažnijih i najosjetljivijih takvih skupova podataka bio je veliki arhiv presretnutih palestinskih telefonskih razgovora, koji je do avgusta bio pohranjen na Microsoftovoj cloud platformi.
Prema obavještajnim izvorima, izraelska je vojska potom planirala da premjesti te podatke u podatkovne centre Amazon Web Servicesa (AWS), čime bi ih prebacila u sistem koji je takođe obuhvaćen ugovorom Nimbus.
Odgovor korporacija
Ni Google ni Amazon nijesu jasno odgovorili na upit The Guardiana jesu li koristili tajni kod otkako je ugovor Nimbus stupio na snagu.
„Poštujemo privatnost naših korisnika i ne raspravljamo o našim odnosima bez njihove saglasnosti, niti imamo uvid u njihove radne procese u oblaku“, rekli su iz Amazona. Na pitanje o „mehanizmu namigivanja“ i Amazon i Google negirali su da su zaobilazili zakonom obavezujuće naloge.
„Ideja da bismo mi, kao američka kompanija, izbjegavali svoje zakonske obaveze prema vladi SAD-a ili bilo kojoj drugoj zemlji, potpuno je pogrešna“, izjavio je portparol Googlea.
Pozivajući se na ranije izjave kompanije, u kojima je Google tvrdio da se Izrael obavezao pridržavati Googleovih internih pravila, portparol je dodao:
„Vrlo smo jasno rekli što ugovor Nimbus obuhvata, na što se odnosi, te koji ga uslovi korišćenja i pravila prihvatljive upotrebe uređuju. Ništa se od toga nije promijenilo. Ovo izgleda kao još jedan pokušaj da se lažno sugeriše suprotno.“
Međutim, prema dokumentima izraelske vlade koji opisuju mehanizme kontrole ugrađene u ugovor Nimbus, izraelski su zvaničnici zaključili da su od Googlea i Amazona izvukli značajne ustupke nakon što su se kompanije složile da prilagode svoje interne procese i podrede svoje standardne ugovorne uslove zahtjevima izraelske strane.
U jednom vladinom dopisu, koji je kružio nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora, navodi se:
„Kompanije razumiju našu osjetljivu tematiku i spremne su prihvatiti naše zahtjeve.“
Pravni stručnjaci: dogovor na ivici zakona
Prema mišljenju više pravnih stručnjaka, uključujući bivše američke tužioce, dogovor između izraelske vlade, Googlea i Amazona o tzv. „mehanizmu namigivanja” izuzetno je neobičan i može biti pravno rizičan za kompanije. Bivši američki državni advokati upozoravaju da bi, ako bi američki sudovi otkrili takvu praksu, ona bila dočekana „bez imalo razumijevanja“, dok drugi stručnjaci mehanizam opisuju kao „domišljat, ali vrlo rizičan“ način da se formalno zaobiđu zakonske obaveze.
Izvor: Jutarnji list
