Uprkos blagom padu stranih direktnih investicija, Crna Gora i dalje bilježi visok nivo interesa međunarodnih investitora, pri čemu dominiraju ulaganja u nekretnine, ali raste i interesovanje za energetiku, logistiku i IT sektor. Prema podacima koje je Agencija za investicije Crne Gore (MIA) dostavila našem portalu, ukupni priliv stranih direktnih investicija za prvih pet mjeseci 2025. godine iznosio je 354.329.018,38 eura. U poređenju sa prošlom godinom, evidentiran je blagi pad, ali bez većih oscilacija. Kako su za naš portal kazali iz MIA, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, zabilježen je blagi pad stranih direktnih investicija od 2,99% što, kako navode, ukazuje na relativnu stabilnost investicionih tokova uprkos globalnim ekonomskim kretanjima.
Decenija stabilnog priliva kapitala
Iz MIA navode da je Crna Gora u protekloj deceniji imala konstantan priliv stranih investicija, uz povremene oscilacije uslovljene globalnim i regionalnim kretanjima.
„U protekloj deceniji Crna Gora bilježi kontinuiran priliv stranih direktnih investicija, uz prirodne oscilacije koje zavise od globalnih i regionalnih ekonomskih kretanja”.
Pregled po godinama pokazuje sljedeće vrijednosti priliva:
Najviše ulaganja iz Srbije, Turske i SAD-a
U pogledu zemalja porijekla kapitala, struktura investitora u 2025. ostala je slična prethodnim godinama.
„U strukturi stranih investitora prema zemljama porijekla nije bilo značajnih promjena u odnosu na prethodni period. U prvih pet mjeseci 2025. godine među deset najvećih investitora i dalje se nalaze: Srbija, Turska, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Švajcarska, Kipar, Velika Britanija i Bosna i Hercegovina“, preciziraju iz MIA.
Kako dodaju, „ova stabilna struktura potvrđuje dugoročno povjerenje postojećih investitora i ukazuje na kontinuitet saradnje sa ključnim ekonomskim partnerima Crne Gore“, navode iz Agencije.
Dominacija ulaganja u nekretnine
Najveći dio kapitala i dalje odlazi u nekretnine, iako se postepeno diversifikuje struktura ulaganja.
„Najveći dio stranih direktnih investicija u prvih pet mjeseci 2025. godine, odnosno 53,98%, realizovan je u sektoru nekretnina. Slijede interkompanijski dug sa 34,94%, ulaganja u domaća preduzeća i banke sa 8,81%, dok preostalih 2,25% čine ostale investicione aktivnosti“, ističu iz MIA.
Iz Agencije ipak naglašavaju da se pojavljuju pozitivni pomaci: „Primjetan je porast interesovanja za ulaganja u energetiku, logistiku i IT sektor, što ukazuje na postepenu diverzifikaciju investicionih tokova“, poručuju iz MIA.
Od tržišta nekretnina ka produktivnim ulaganjima
Analiza Savjeta stranih investitora ukazala je na pad produktivnih ulaganja, a iz Agencije taj trend tumače kao fazu koja prethodi novom ciklusu. Iz Agencije objašnjavaju da ulaganja u nekretnine čine značajan segment tržišta, ali ona nisu nužno negativna i da često predstavljaju prvu fazu ulaska kapitala, koja kasnije otvara put produktivnim ulaganjima u građevinski sektor, prateću industriju i usluge.
„Tačno je da je u prethodnih nekoliko godina najveći dio stranih ulaganja bio koncentrisan u sektor nekretnina. To je trend koji se pojavio u većem dijelu regiona, jer su investitori u periodima globalne nestabilnosti, posebno nakon pandemije, tražili sigurnije oblike ulaganja. Međutim, to ne znači da Crna Gora nema produktivnih investicija — naprotiv, one su sada u fazi rasta, ali njihovi efekti zahtijevaju duži vremenski horizont da bi se vidjeli“, objašnjavaju iz MIA.
Iz Agencije su podsjetili da država već aktivno radi na promjeni strukture ulaganja.
“Kroz projekat Accelerating Investment in Montenegro (AIM), koji realizujemo uz podršku Evropske unije, usmjereni smo na privlačenje produktivnih, zelenih i inovacionih investicija — u energetiku, proizvodnju, IT sektor, poljoprivredu i održivi turizam. To su investicije koje otvaraju nova radna mjesta, prenose znanje i podižu konkurentnost domaće privrede. Samo u okviru prve EU–Crna Gora investicione konferencije potpisan je velik broj memoranduma o saradnji koji pokrivaju upravo takve projekte: razvoj obnovljivih izvora energije, industriju baterija, logistiku i digitalne hubove. Dakle, struktura stranih ulaganja se već mijenja — polako, ali u pravcu koji donosi dugoročni rast“, poručuju iz Agencije.
„Naš cilj je da Crna Gora više ne bude prepoznata samo kao tržište za nekretnine, već kao regionalni centar za inovativne i održive investicije. A da bi se to postiglo, potrebna je predvidiva administracija, moderna infrastruktura i aktivan institucionalni pristup investitorima — što je upravo u fokusu našeg rada“, zaključuju iz Agencije.
Usklađivanje sa evropskim pravilima
Iz Agencije su za naš portal kazali da Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, radi na uspostavljanju mehanizma skrininga stranih direktnih investicija s ciljem jačanja ekonomske bezbjednosti i zaštite strateških sektora i pojasnili da „trenutno ne postoji sveobuhvatan pravni okvir za ovu oblast, već je pitanje skrininga SDI u određenoj mjeri prepoznato kroz odredbe Zakona o stranim investicijama (‘Službeni list CG’, br. 18/11, 45/14 i 73/19) koje se odnose na pribavljanje odobrenja za ulaganje u kompanijama koje se bave proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme.
„Zakon o stranim investicijama i Zakon o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture predstavljaju osnovu za dalji razvoj mehanizma skrininga stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, jer veoma važan segment u sprovođenju politike zaštite SDI predstavlja određivanje kritične infrastrukture“, navode iz MIA.
Kako dodaju, „uspostavljanje efikasnog mehanizma za skrining stranih direktnih investicija predstavlja značajan korak ka zaštiti nacionalnih interesa, ekonomske bezbjednosti i strateških sektora Crne Gore, uz istovremeno jačanje njene privlačnosti za održive i kvalitetne investicije“, poručuju iz Agencije.
U procesu izrade mehanizma, država ima tehničku podršku međunarodnih partnera.
„U cilju efikasnog uspostavljanja ovog mehanizma, Crna Gora dobija značajnu ekspertsko-tehničku pomoć od strane međunarodnih partnera kao što su Program za trgovinsko pravo (‘Commercial Law Development Program–CLDP’) Sjedinjenih Američkih Država, GIZ, Svjetska banka i Savjet za regionalnu saradnju, u cilju definisanja adekvatnog mehanizma za skrining investicija u Crnoj Gori“, kazali su iz MIA.
Liberalno zakonodavstvo i partnerstvo sa privatnim sektorom
Kada je riječ o pravnom okviru, iz Agencije podsjećaju da je Crna Gora zadržala liberalni pristup prema stranim ulaganjima:
„Crna Gora je, nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine, uspostavila liberalan pravni okvir za strana ulaganja, nastojeći da privuče kapital i podstakne razvoj. Ključni iskorak bio je garantovan nacionalni tretman za strane investitore, odnosno jednak pravni položaj sa domaćim“, podsjećaju iz MIA.
„Takođe, Crna Gora je sprovela više pravnih reformi radi poboljšanja investicionog ambijenta za strana ulaganja. Poseban značaj ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) donesen 2019. godine, koji uvodi novi model saradnje države i privatnog sektora“, pojašnjavaju iz Agencije.
„Važno je napomenuti da je institucionalna infrastruktura takođe ojačana. Osnovana je Agencija za investicije (MIA) radi podrške investitorima. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (2019) predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u investicionoj politici Crne Gore u poslednje vrijeme. Ovim propisom je stvoren novi okvir za investicije po modelu ugovora o JPP – što znači da država i privatni (uključujući i strani) partneri mogu zajedno realizovati infrastrukturne i javne projekte kroz definisane ugovorne odnose“, navode iz MIA.
Iz Agencije zaključuju da „trenutni regulatorni okvir – uz poseban doprinos Zakona o javno-privatnom partnerstvu – pruža jako dobru osnovu za privlačenje stranih ulaganja. Poboljšanja u zakonodavstvu, konkretne politike podsticaja i otvorenost za partnerstvo sa privatnim sektorom čine Crnu Goru konkurentnijom u regionu“, poručuju iz Agencije za investicije Crne Gore.
Ekonomsko državljanstvo – prošlost, ne prioritet
U Informaciji o stanju Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes države na dan 29. avgust 2025. godine navodi se da je kroz Program ekonomskog državljanstva Crne Gore direktno prihodovano 250 miliona eura. Kako se navodi u informaciji, broj primljenih, odobrenih, uplaćenih i odbijenih aplikacija za ekonomsko državljanstvo po ovlašćenim agentima zaključno sa 29. avgustom 2025. godine iznosi 1113.
Na pitanje o eventualnom ponovnom aktiviranju programa ekonomskog državljanstva, iz Agencije su kazali da su svi zahtjevi za sticanje ekonomskog državljanstva koji su podnijeti prije ukidanja programa su procesuirani ili su i dalje u proceduri ali da donošenje Odluke o eventualnom ponovnom aktiviranju programa nije u nadležnosti Agencije za investicije Crne Gore, već Vlade Crne Gore.
(D. Obradović)
