Male i srednje kompanije u Njemačkoj mogle bi ulagati znatno više, ali često oklijevaju jer vlada još nije sprovela najavljene reforme za jačanje zemlje kao poslovne lokacije, izjavio je u četvrtak predsjednik Udruženja njemačkih štedionica (DSGV).
Njemački kancelar Friedrich Merz stupio je na dužnost u maju, obećavši oživljavanje stabilnog rasta nakon dvije godine privrednog pada i smanjenja BDP-a. Iako je bilo jasno da će biti potrebno vrijeme da povećana javna potrošnja da rezultate, sve više stručnjaka ocjenjuje da su najavljene reforme spore i ograničenog dometa.
„Mittelstand ima solidne temelje, razumno veliku kapitalnu bazu i samim tim mogućnost ulaganja“, rekao je predsjednik DSGV-a Ulrich Reuter za Reuters na marginama sastanka MMF-a u Vašingtonu.
Njemačka mala i srednja preduzeća, poznata kao Mittelstand, predstavljaju okosnicu privrede. Reuter je dodao da problem nije u nedostatku likvidnosti.
„U apsolutnim brojkama, u prvih šest mjeseci godine štedionice su odobrile sve kredite iz posebnog fonda za modernizaciju infrastrukture, koliko je proporcionalno bilo planirano za cijelu godinu“, kazao je on, govoreći o državnom fondu vrijednom 500 milijardi eura.
Kreditiranje je poraslo za 16% na godišnjem nivou, ali je novac uglavnom korišćen za refinansiranje starih ulaganja.
„Kompanije rade samo ono što je apsolutno neophodno. Nema ulaganja usmjerenih ka budućnosti“, istakao je Reuter, dodajući da „jesen reformi“, koju je najavljivao Merz, još nije stigla.
„Pristup je dobar, ali potrebno je mnogo više“, rekao je Reuter, navodeći kao primjer penzioni sistem: „Ako se želi zadržati nivo penzija, a doprinosi se ne povećavaju, ljudi će morati raditi sve duže. To je čista matematika.“
Reforme tržišta rada i bankarskog sektora
Njemačka koaliciona vlada u srijedu je usaglasila nacrt novog zakona koji će omogućiti penzionerima da zarađuju do 2.000 eura mjesečno bez dodatnih poreza. Međutim, povećanje starosne granice za penzionisanje nije dio vladinog sporazuma.
"/>Za održiv privredni oporavak, smatra Reuter, potrebno je više privatnih ulaganja, a „kočnice koje sputavaju Mittelstand treba otpustiti“.
Istovremeno, kako je u srijedu izvijestio Reuters, Merzova vlada razmatra mjere deregulacije bankarskog sektora. Njemačka finansijska industrija godinama se žali na prekomjernu regulaciju, koja je, po njihovom mišljenju, doprinijela gubitku tržišnog udjela van Evrope.
Dobar dio propisa donosi se na nivou Evropske unije, a trenutno se vodi rasprava da li bi i EU trebalo da ukine neke od regulativa uvedenih nakon finansijske krize 2008, po uzoru na SAD.
Merz, koji je ranije bio predsjednik njemačkog ogranka investicionog fonda BlackRock, nedavno je priznao da su regulative ojačale finansijsku stabilnost, ali i da su negativno uticale na rast njemačke privrede,pišu Financije.hr.
Sukob interesa između rasta i stabilnosti
Njemačke banke se nadaju da će ministri finansija EU od Evropske komisije zatražiti preispitivanje konkurentnosti evropskog finansijskog sektora u odnosu na neevropske banke, i predstavljanje konkretnih prijedloga za regulatorne reforme.
Njemačka je jedina članica G7 koja je u posljednje dvije godine bilježila pad, a ove godine se očekuje tek marginalni rast.
Iz Evropske centralne banke (ECB), međutim, stižu upozorenja da bi ublažavanje propisa moglo povećati rizike. Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel usprotivila se deregulaciji, upozoravajući da bi takva „trka ka dnu“ mogla izazvati nestabilnost i potencijalno zasijati sjeme neke buduće krize.
