Trgovinski deficit u sektoru hrane i poljoprivrede dostigao je do kraja avgusta preko 653 miliona eura, pa tako na svaki euro izvoza hrane – uvezemo više od 12 eura prehrambenih proizvoda. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, trgovinski deficit u sektoru poljoprivrede i hrane u Crnoj Gori dodatno je produbljen tokom avgusta, što potvrđuje nastavak zabrinjavajućeg trenda. Na kraju jula deficit je iznosio 561,2 miliona eura, dok je samo mjesec dana kasnije dostigao 653,6 miliona eura — što je rast deficita od 92,4 miliona eura u jednom mjesecu.

• A da nema mjesta optimizmu upozorava nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je za Bankar ocijenio da je ovakav bilans rezultat decenijskog ignorisanja realne ekonomije, uz napomenu da bez radikalnog zaokreta Crnu Goru očekuje još teži scenarij.
• On je upozorio da rezultate u agrarnoj politici možemo očekivati tek nekoliko godina posle donesenih odluka. Dobre nešto brže, a loše kasnije — zbog inertnosti ove privredne grane i žilavosti domaćina i emocija koje imaju prema svojoj đedovini. Kada jednom napuste gazdinstva, povratka više nema.

Ukupan uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda za prvih osam mjeseci 2025. godine iznosio je skoro 711 miliona eura, što je 16,9% više nego na kraju jula (za sedam mjeseci uvoz je iznosio 608 miliona eura). Samo u avgustu je uvoz povećan za 103 miliona eura, u odnosu na uvoz hrane do kraja jula.

Najveći udio u uvozu čine meso i mesne prerađevine – 93,2 miliona eura; pića i alkohol – 97,1 milion eura;  mliječni proizvodi – 61,7 miliona eura; proizvodi na bazi žitarica, brašna i mlijeka – 58,5 miliona eura… Ove kategorije bilježe izražen sezonski rast tokom ljetnje turističke sezone, kada domaća proizvodnja ne uspijeva da pokrije povećanu potražnju.

S druge strane, izvoz poljoprivrednih proizvoda za osam mjeseci iznosio je 57,4 miliona eura, što jeste rast od 21,8% u odnosu na jul, ali i dalje višestruko manje od vrijednosti uvoza.

Najveći dio izvoza odnosi se na meso i mesne prerađevine (20,9 miliona eura) i pića i alkohol (20 miliona eura), dok su ostale kategorije znatno skromnije. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi svega 8,1%, što znači da se na svaki euro ostvaren izvozom hrane i poljoprivrednih proizvoda uveze više od 12 eura. Ovaj podatak ilustrativno oslikava duboku strukturnu neravnotežu između domaće proizvodnje i potrošnje, koja se iz godine u godinu produbljuje.

Mugoša: “Kockarska ekonomska politika vodi u sunovrat”

Bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša upozorava da je ovakav bilans rezultat decenijskog ignorisanja realne ekonomije i da bez radikalnog zaokreta Crnu Goru očekuje još teži scenarij:

– Izuzetno loša struktura ekonomije u Crnoj Gori neminovno rezultira ovako lošim spoljnotrgovinskim bilansom. Moru naslijeđenih strukturnih problema u ekonomiji, naslijeđenih iz svih zajedničkih država, ni jedna vlast od devedesetih, a posebno ova od avgusta 2020. godine, nije prišla ozbiljno i sistematično, sa znanjem i iskustvom makar da pokuša da ih riješi.

– Naprotiv, industrija je potpuno zapostavljena, a sve karte su u stilu strastvenih kockara stavljene na jednu kartu — turizam. Do 2020. godine to je bila jedina privredna grana koja je držala ekonomiju, a od tada je i ona devastirana, što direktnim, što indirektnim uticajem loših odluka (avio-saobraćaj, porez na turističke usluge, političko svrstavanje, rekonstrukcije saobraćajnica, neizgradnja autoputa, loša kadrovska rješenja) – ističe Mugoša.

On dodaje da su “finansijske akrobacije stvorile privid ekonomskog napretka”, dok je realni sektor potisnut u stranu.

– Veća količina novca u opticaju i zapošljavanje partijskih kadrova u državnoj upravi doveli su do nestanka radne snage u realnom sektoru, što je imalo za posljedicu smanjenje i onako male proizvodnje.

“Poljoprivreda je bila poštapalica, danas je predmet ruganja”

Mugoša oštro kritikuje dosadašnji odnos prema agraru:

– Poljoprivreda je uvijek u ekonomiji i politici Crne Gore bila poštapalica jer je niko nije volio niti razumio. Danas se kadrovskim rješenjima u ovom sektoru direktno u lice rugaju dobrim domaćinima i privrednicima koji rade u ovoj branši.

– Rezultati spoljnotrgovinskog deficita su zabrinjavajući i mislim da će biti sve gori jer trend napuštanja sela i proizvodnje je u porastu. Rezultate u agrarnoj politici možemo očekivati tek nekoliko godina posle donesenih odluka. Dobre nešto brže, a loše kasnije — zbog inertnosti ove privredne grane i žilavosti domaćina i emocija koje imaju prema svojoj đedovini. Kada jednom napuste gazdinstva, povratka više nema.

Stočarstvo u padu, sistem podrške najniži u Evropi

– Po sektorima, najznačajniji je sektor stočarstva koji čini više od polovine poljoprivrede. Tu je nažalost pad ogroman. U posljednjih deset godina stočni fond je smanjen 40%. U prvoj polovini godine otkup mlijeka je pao za 4%, a raste uvoz mliječnih proizvoda. U biljnoj proizvodnji uslovi podrške su izuzetno loši, svake godine sve lošiji i stroži — smanjuje se obuhvat minimalnim površinama, a broj agroekoloških mjera koje podstiču proizvodnju se ne povećava.

– U EU imamo skoro 60 mjera, a u Crnoj Gori svega nekoliko koje su veće od prosjeka u EU, pa se stiče utisak da je podrška države dobra — a nije. U sistemu podrške je evidentirano samo nekoliko procenata poljoprivrednog zemljišta, što će za posljedicu imati izostanak milionske podrške iz EU fondova ulaskom u EU.

– Kada sredstva iz budžeta podijelimo na poljoprivredno zemljište, dolazimo do cifre od 5 eura po hektaru. To nema nigdje u Evropi.

Poreska politika “kazna” za proizvođače

– Poreska politika je ogroman problem. Dvostruko oporezivanje, visok porez na poljoprivredne proizvode od 21% nema nijedna evropska zemlja, kao ni porez na poljoprivredno zemljište. Veći je porez po hektaru poljoprivrednog zemljišta nego subvencije države. Jedina smo zemlja u Evropi u kojoj poljoprivrednici plaćaju akcizu na pogonsko gorivo.

– Ovo su najveći, ali ne i jedini problemi koji neminovno imaju za posljedicu pad domaće proizvodnje i ovakve spoljnotrgovinske rezultate – zaključuje Mugoša.

(Ž. Radulović)