Rezerve centralnih banaka smatraju se ključnim za globalnu ekonomsku stabilnost, jer pomažu zemljama da ispune svoje obaveze po osnovu platnog bilansa i služe kao zaštita od ekonomskih ili geopolitičkih šokova.
Deset vodećih zemalja zajedno drži 9,4 biliona dolara u valutama i zlatu, što čini više od 60% ukupnih svjetskih rezervi.
Rezerve centralnih banaka mogu se posmatrati kao finansijski štit jedne zemlje, koji se sastoji od stranih valuta, zlata i drugih likvidnih sredstava. Ove rezerve igraju važnu ulogu u stabilizaciji valuta i upravljanju finansijskim krizama.
Na sljedećem grafikonu su prikazane 50 zemalja s najvećim rezervama centralnih banaka, što pruža uvid u globalnu raspodjelu finansijske moći.
Podaci za ovu analizu preuzeti su iz The World Factbook-a i prikazuju vrijednosti deviznih i zlatnih rezervi koje su centralne banke svijeta držale do kraja 2024. godine. Ove brojke ukazuju na to koliko su pojedine ekonomije otporne na šokove i koliki uticaj mogu imati na globalnim tržištima.
Top 20 zemalja po deviznim i zlatnim rezervama (u USD)
| Rang | Zemlja | Vrijednost rezervi |
|---|---|---|
| 1 | 🇨🇳 Kina | 3.456.000.000.000 $ |
| 2 | 🇯🇵 Japan | 1.231.000.000.000 $ |
| 3 | 🇺🇸 SAD | 910.037.000.000 $ |
| 4 | 🇨🇭 Švajcarska | 909.366.000.000 $ |
| 5 | 🇮🇳 Indija | 643.043.000.000 $ |
| 6 | 🇷🇺 Rusija | 597.217.000.000 $ |
| 7 | 🇸🇦 Saudijska Arabija | 463.870.000.000 $ |
| 8 | 🇭🇰 Hong Kong | 425.554.000.000 $ |
| 9 | 🇰🇷 Južna Koreja | 418.219.000.000 $ |
| 10 | 🇸🇬 Singapur | 383.946.000.000 $ |
| 11 | 🇩🇪 Njemačka | 377.936.000.000 $ |
| 12 | 🇧🇷 Brazil | 329.732.000.000 $ |
| 13 | 🇮🇹 Italija | 290.547.000.000 $ |
| 14 | 🇫🇷 Francuska | 282.857.000.000 $ |
| 15 | 🇦🇪 UAE | 237.931.000.000 $ |
| 16 | 🇹🇭 Tajland | 236.934.000.000 $ |
| 17 | 🇲🇽 Meksiko | 232.035.000.000 $ |
| 18 | 🇵🇱 Poljska | 223.115.000.000 $ |
| 19 | 🇮🇱 Izrael | 214.544.000.000 $ |
| 20 | 🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo | 174.598.000.000 $ |
Kina je najveći svjetski vlasnik deviznih rezervi
The World Factbook procjenjuje da Kina posjeduje čak 3,5 biliona dolara deviznih i zlatnih rezervi, što je daleko više od bilo koje druge zemlje.
Prema The Economics Review, ovo je rezultat trgovinskih suficita koje Kina ostvaruje, jer u zemlju ulazi više stranih valuta nego što izlazi. Da bi spriječila brzo jačanje juana (RMB), Narodna banka Kine (PBC) interveniše na deviznom tržištu kupovinom drugih valuta, čime povećava novčanu masu i potencijalno podstiče inflaciju.
Kako bi neutralisala ove inflatorne pritiske, Kina koristi strategiju poznatu kao sterilizacija — sprovođenje monetarnih mjera suprotnih inicijalnoj intervenciji. Na primjer, ako PBC kupi strane rezerve koristeći RMB, zatim može sprovoditi kontraktivnu monetarnu politiku (npr. prodaju državnih vrijednosnih papira ili povećanje obavezne rezerve banaka) kako bi ograničila širenje monetarne baze.
Zašto je Švajcarska na četvrtom mjestu
Nakon globalne finansijske krize 2008. godine, potražnja za švajcarskim frankom naglo je porasla, jer je valuta smatrana sigurnim utočištem. To je izazvalo snažan pritisak na jačanje franka.
Kako bi spriječila deflaciju i prekomjerno jačanje svoje valute, Švajcarska narodna banka (SNB) kupovala je velike količine stranih valuta, čime je usporila rast franka, ali značajno povećala devizne rezerve.
U novijem periodu, SNB koristi svoje rezerve i za suzbijanje inflacije — prodajom deviza (čime povećava potražnju za domaćom valutom) centralna banka može ojačati valutu, učiniti uvoz jeftinijim i spustiti stopu rasta cijena ka ciljanom nivou.
