Cijene zlata danas su prvi put dostigle nivo od 4.000 dolara po unci, jer trgovci traže sigurnu imovinu zbog slabljenja dolara, geopolitičke nestabilnosti, ekonomske neizvjesnosti i uporne inflacije.
Vrijednost ovog plemenitog metala ove godine porasla je za više od 50 odsto, jer je indeks američkog dolara pao za 10 odsto, dok američki predsjednik Donald Tramp visokim carinama utiče na globalni trgovinski sistem i ugrožava nezavisnost centralne banke Federalnih rezervi (FED), prenio je CNBC.
Centralne banke ubrzano kupuju zlato, kao i mali investitori koji traže zaštitu od inflacije. Kina i druge zemlje žele da diverzifikuju svoju imovinu sa američkih trezorskih obveznica ka zlatu, nakon što je Vašington 2022. godine uveo stroge sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Najnoviji rast cijene plemenitog metala uslijedio je nakon što je FED u septembru prvi put ove godine snizio kamatne stope, čime su kratkoročni dužnički instrumenti, poput trezorskih zapisa, postali manje atraktivni za investitore.
Tržište očekuje još dva smanjenja američkih kamatnih stopa do kraja godine, koje se trenutno kreću u rasponu od 4,00 do 4,25 odsto. Osnivač kompanije za upravljanje investicijama Bridgewater Associates, Rej Dalio, danas je preporučio investitorima da ulože oko 15 odsto svoje imovine u zlato.
„Dužnički instrumenti nijesu efikasno skladište bogatstva“, poručio je on.
Čak i bez novih podataka, trgovci će ove sedmice pažljivo pratiti izjave zvaničnika Federalnih rezervi (FED) kako bi dobili naznake o putanji daljih smanjenja kamatnih stopa američke centralne banke.
Izvor: Tanjug.rs
