Evropska unija (EU) uvodi jednu od najznačajnijih reformi granične kontrole u posljednjim decenijama i u tome je neumoljiva, iako šteta neće biti velika samo za treće zemlje, već i za privredu samog bloka. Riječ je o uvođenju Entry/Exit Systema (EES), koji s radom treba da počne 12. oktobra 2025, a potpuna primjena se očekuje do 10. aprila 2026. godine.
EES će prvenstveno pogoditi zemlje van EU, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Turske, ali i one koje su u EU, a nijesu u Šengenu (Bugarska, Rumunija i Kipar).
Osnovni cilj sistema je automatska provjera da li je putnik prekoračio dozvoljeni boravak od 90 dana u Šengenskom prostoru, u periodu od 180 dana. Za građane Srbije, koji su među najčešćim putnicima van EU u regionu, to znači da će svaki prelazak granice sa Hrvatskom ili Mađarskom biti zabilježen u digitalnoj bazi, a stavljanje pečata i nedosljednost provjere, izazvana ljudskim faktorom, postaće prošlost.
Umjesto fizičkog pečata u pasošu, sistem bilježi: datum i mjesto ulaska i izlaska, vrstu putne isprave, biometrijske podatke (fotografiju i otiske prstiju, prikupljene prilikom prve registracije). Informacije se čuvaju tri godine.
Vozači kamiona najpogođeniji, a već ih je malo na tržištu
Za profesionalne vozače kamiona, EES će predstavljati noćnu moru, jer ih čeka elektronska kontrola čim stignu na granicu sa Šengenom. Svaka registracija produžava vrijeme čekanja, pa je usporavanje međunarodnog transporta neizbježno.
Iako su za komercijalna vozila predviđene brže procedure, transportne kompanije će se naći u problemu. To potvrđuju i predstavnici drumskog saobraćaja u Srbiji, koji su već dvije godine uključeni u ovu temu i na vezi sa kolegama iz Evrope.
Goran Aleksić, direktor Srbijatransporta, za Bloomberg Adriju kaže da je problematika EES-a u drumskom saobraćaju veoma značajna, jer vozači kamiona nijesu izuzeti od pravila, koja su prije svega uvedena zbog migranata i rada na crno.
„Vozači koji rade za domaće poslodavce po zakonu nikako ne ugrožavaju razloge zbog kojih pravilo postoji. Svi ostali transportni sistemi imaju izuzetke, i ista logika bi trebalo da važi i za vozače kamiona. Trenutno vozači gube 20–25 dana zbog carinjenja, čekanja, utovara i istovara. Kada je 2009. godine Šengen zona bila relativno mala, problem je bio manji, ali sada je prostor proširen i svaki trenutak rada vozača se evidentira. Iako Srbija ima transportna sredstva u skladu sa EU standardima, hronični manjak vozača predstavlja usko grlo kapaciteta. Kao posljedica, dolazi do smanjenja transportnog kapaciteta od okvirno 40 odsto, a nadoknada ove razlike je praktično nemoguća – kako u Srbiji, tako i u EU, jer je svuda evidentan hroničan nedostatak vozača.“
Prema podacima s početka godine, u Srbiji ima oko 170.000 licenciranih profesionalnih vozača, a tržištu rada nedostaje još oko 30.000. EU takođe ima problem s manjkom vozača, ali je u Njemačkoj vođena kampanja da se starosna granica za vozače kamiona spusti na 17 godina, što olakšava situaciju.
Aleksandar Spasić, generalni sekretar poslovnog udruženja Međunarodni transport, još je 2023. godine upozoravao da se uslovi rada pogoršavaju kada je Hrvatska postala 27. članica Šengena. Danas je situacija još komplikovanija.
„EES automatski provjerava da li su vozači prekoračili rok od 90 dana boravka. Ako je to slučaj, kamion stoji na granici dok se ne razjasni situacija i imamo ozbiljan problem, jer većina vozača prekoračuje ograničenje. Mi zamjenskih vozača nemamo, neće imati ko da odveze kamion na odredište, što direktno ugrožava privredu – i srpsku i evropsku. Naši vozači prevoze robu svih zemalja, ali taj podatak do Brisela ne dopire“, kaže Spasić, dodajući da su naročito ugroženi transport auto-dijelova.
Jedan od predloga bio je da se pravilo produži sa 90 na 120 dana, što bi zadovoljilo potrebe transporta, ali EU nije imala razumijevanja.
Šira primjena i posljedice
EES je dio paketa „pametnih granica“ kojim EU digitalizuje kontrolu putnika. Nakon njega, slijedi sistem ETIAS – elektronska dozvola za ulazak u Šengen, slična američkom ESTA sistemu. Građani Srbije će, iako bezvizno putuju, uskoro morati da se registruju i plate taksu od sedam eura.
Evropska komisija očekuje da EES dugoročno skrati proceduru na granicama, iako će prve mjesece obilježiti duža čekanja. Prva registracija biće najsporija, jer se prikupljaju otisci prstiju i fotografija. Na prometnim prelazima, poput Batrovci–Bajakovo ili Horgoš–Röszke, očekuju se višesatna zadržavanja.
Aleksić naglašava da bi uvođenje EES-a moglo direktno da ugrozi strane investicije u Srbiji, posebno u auto-industriji, jer će plasman proizvoda biti otežan. „Srbija nije usamljena – Sjeverna Makedonija, Turska i BiH takođe upozoravaju da EES nanosi ogromnu štetu transportu“, kaže on.
Pored vozača kamiona, pogođeni će biti i sezonski radnici koji rade u EU koristeći turistički boravak. Hrvatska svake godine angažuje između 55.000 i 65.000 sezonaca, od kojih je veliki broj iz Srbije. Nova pravila dodatno će otežati njihovu mobilnost, posebno tokom ljetnjih gužvi.
Izvor: Bloomberg Adria
