vedska fintech kompanija Klarna ostvarila je tržišnu vrijednost nešto višu od 15 milijardi dolara u svojoj inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) u SAD-u, što predstavlja važnu prekretnicu za kompaniju nakon što je njen raniji plan izlaska na berzu propao zbog nestabilnosti tržišta izazvane carinskim mjerama. Klarna je svoje akcije ponudila po 40 dolara, iznad ranije najavljenog raspona od 35 do 37 dolara. Kompanija je prikupila nešto manje od 1,4 milijarde dolara, a ponuda je bila oko 26 puta preplaćena. Po cijeni od 40 dolara po akciji, vrijednost Klarninog poslovanja procijenjena je na oko 15,2 milijarde dolara.
Ova kompanija za onlajn plaćanja bila je među nizom firmi koje su ranije ove godine pauzirale svoje planove za IPO, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široki paket carina, što je izazvalo snažnu nestabilnost na tržištima. Ipak, američko tržište inicijalnih javnih ponuda u posljednjim mjesecima oživjelo je zahvaljujući smanjenju volatilnosti. Primjera radi, softverska kompanija Figma i kripto berza Bullish prikupile su svaka više od milijardu dolara, dok se kripto berza Gemini, koju vode blizanci Vinklevos, sprema za debi kasnije ove sedmice.
Inače, Klarna je pionir modela „kupi sada, plati kasnije” (BNPL), odnosno beskamatnih obročnih kredita na onlajn kasama trgovaca. Takvi krediti posljednjih godina stekli su veliku popularnost, naročito u SAD-u, gdje je kompanija intenzivno širila poslovanje. Uspješan izlazak na berzu predstavlja važnu prekretnicu za ovu dvadesetogodišnju evropsku fintech kompaniju, koja je u posljednjoj deceniji prošla kroz upravljačke krize i snažne oscilacije u investitorskom sentimentu, navode stručnjaci iz industrije.
Vrijednost Klarninih akcija drastično je pala sa 46 milijardi dolara u 2021, nakon što je SoftBank predvodio investicioni krug koji ju je tada učinio najvrjednijim evropskim startapom, na svega 6,7 milijardi dolara u 2022, kada su rastuće kamatne stope zaustavile ulaganja u startapove koji posluju sa gubicima. Takođe, prošle godine kompanija je bila suočena s višemjesečnim sukobom u upravi, koji je završio uklanjanjem bliskog saveznika suosnivača Viktora Jakobsona iz upravnog odbora.
Skupa ekspanzija
Klarna je sve do 2019. poslovala profitabilno, ali je tada krenula u skupu ekspanziju na američko tržište, svjesno prihvatajući značajne gubitke dok je prilagođavala svoj sistem procjene kreditne sposobnosti korisnika. Njen poslovni model često izaziva kontroverze. Kritičari tvrde da takav oblik kreditiranja podstiče neodgovorno zaduživanje među ranjivim potrošačima, a postoji i bojazan da bi eventualna recesija u SAD-u mogla ugroziti kvalitet kreditnog portfelja kompanije.
Iako Klarna većinu prihoda ostvaruje od naknada trgovcima, zagovornici potrošača upozoravaju da model „kupi sada, plati kasnije” ima predatorske elemente, jer korisnicima koji ne plate rate na vrijeme naplaćuje kazne. Prema podacima iz IPO dokumentacije, 13,6 odsto prihoda u prošloj godini dolazilo je upravo od „naknada za podsjetnik” i „snooze naknada”, koje nastaju kada kupci zakasne s uplatom ili odluče odložiti plaćanje. Takođe, po uzoru na mnoge startapove iz fintecha, Klarna želi postati digitalna banka u punom smislu, pa je nedavno lansirala i svoju debitnu karticu, šireći ponudu klasičnih kredita s kamatama, dok glavni izvršni direktor Sebastijan Siemjatkovski najavljuje i ambicije ulaska u kripto sektor.
U drugom kvartalu ove godine Klarna je zabilježila neto gubitak od 53 miliona dolara, što je više nego trostruko u odnosu na gubitak od 18 miliona dolara u istom periodu lani. Prihodi su joj pritom porasli gotovo 21 odsto, na 823 miliona dolara. Za cijelu prošlu godinu kompanija je ipak ostvarila neto dobit od 21 milion dolara, naspram gubitka od 244 miliona dolara godinu ranije. Uprkos novoj procjeni, vrijednost Klarne i dalje je značajno ispod američkog rivala Affirm, koji je 2021. izašao na berzu uz procjenu od 12 milijardi dolara, a danas vrijedi oko 29 milijardi dolara, prenosi lidermedia.hr.
Najveći IPO-i u 2025.
Klarna se svojim izlaskom na berzu priključila nizu velikih ovogodišnjih inicijalnih javnih ponuda koje signalizuju oporavak tržišta kapitala nakon dvije godine zatišja. Najveći IPO dosad pripada softverskoj kompaniji Figma, koja je u avgustu prikupila više od 1,2 milijarde dolara i ostvarila tržišnu kapitalizaciju od oko 56 milijardi dolara.
Među najveće tehnološke ponude ubraja se i CoreWeave, provajder cloud infrastrukture povezan s vještačkom inteligencijom i blockchainom, koji je dostigao vrijednost preduzeća od 107 milijardi dolara, što ga svrstava među najvrjednije nove akcije decenije.
Fintech sektor, kojem pripada i Klarna, obilježio je IPO Chime Financiala s tržišnom vrijednošću od 18,4 milijarde dolara, dok su u kripto sektoru pažnju privukli Bullish i Gemini. Potonji, kripto mjenjačnica braće Vinklevos, cilja na procjenu od oko tri milijarde dolara.
Na globalnom nivou očekuje se i megaponuda u Indiji – telekom gigant Reliance Jio Infocomm sprema IPO vrijedan oko šest do sedam milijardi dolara, što bi bio najveći izlazak na berzu u istoriji indijskog tržišta kapitala.
