OPEC+ je postigao dogovor o novom povećanju proizvodnje nafte u oktobru, dok njegov lider, Saudijska Arabija, nastoji da povrati tržišni udio. Ipak, tempo rasta proizvodnje usporen je u odnosu na prethodne mjesece, imajući u vidu očekivano slabljenje globalne potražnje.
OPEC+ povećava proizvodnju od aprila nakon višegodišnjih smanjenja koja su imala za cilj stabilizaciju tržišta, ali odluka donesena u nedjelju stigla je iznenada, usred mogućeg viška ponude tokom zimskih mjeseci na sjevernoj hemisferi.
Smanjeno povećanje
Na online sastanku u nedjelju, osam članica OPEC+ dogovorilo je povećanje proizvodnje od oktobra za 137.000 barela dnevno, što je znatno manje od povećanja od oko 555.000 barela dnevno u septembru i avgustu, odnosno 411.000 barela dnevno u julu i junu.
Ovaj dogovor znači i da OPEC+ počinje ukidanje druge tranše smanjenja od oko 1,65 miliona barela dnevno, više od godinu ranije od planiranog roka. Grupa je već u potpunosti povukla prvu tranšu od 2,5 miliona barela dnevno iz aprila, što je činilo oko 2,4% globalne potražnje.
„Bareli možda jesu mali, ali poruka je velika“, rekao je Jorge Leon, analitičar u Rystadu i bivši zvaničnik OPEC-a. „Ovo povećanje više je signal nego količina – OPEC+ jasno stavlja prioritet na tržišni udio, čak i po cijenu nižih cijena.“
Kako je dodao, OPEC+ je bez teškoća povećavao proizvodnju dok je potražnja rasla tokom ljeta, ali pravi test slijedi u četvrtom kvartalu, kada se očekuje usporavanje tražnje.
OPEC+ je naveo da zadržava mogućnost da na narednim sastancima ubrza, pauzira ili potpuno poništi povećanje. Sljedeći sastanak osam članica zakazan je za 5. oktobar.
Novi kapaciteti i geopolitički pritisci
Povećanje proizvodnje dolazi u trenutku kada Saudijska Arabija nastoji kazniti članice poput Kazahstana zbog prekoračenja kvota, dok Ujedinjeni Arapski Emirati grade nove kapacitete i traže veće proizvodne ciljeve.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine vršio je pritisak na grupu da poveća proizvodnju, kako bi ispunio svoje predizborno obećanje o snižavanju cijena benzina u SAD-u.
Ove odluke dovele su do pada cijena nafte za oko 15% od početka godine, što je srezalo profite naftnih kompanija na najniži nivo od pandemije i izazvalo talas otpuštanja desetina hiljada radnika.
Cijene nafte, ipak, nisu drastično pale i trenutno se kreću oko 65 dolara po barelu, zahvaljujući zapadnim sankcijama Rusiji i Iranu. To je ohrabrilo OPEC+ da nastavi sa povećanjem proizvodnje, iako većina članica već radi blizu maksimalnih kapaciteta.
