Sezona lješnika je u punom jeku, a ljubitelji ove hranljive i popularne namirnice uskoro bi mogli osjetiti povećanje cijena na tržištu. Njihovo prisustvo u desertima, čokoladama i raznim proizvodima je neizbježno, ali klimatski izazovi i rastuća globalna potražnja sve više utiču na cijene i dostupnost.
Cijene lješnika širom svijeta porasle su za više od 30 odsto od početka godine. Strani mediji izvještavaju da je jedan od razloga hladan april u Turskoj, koji je oštetio brojne cvjetove i značajno smanjio žetvu, što posebno pogađa proizvođače čokolade. Pored toga, cijene kakaa takođe rastu na duži rok, što dodatno utiče na konačnu cijenu proizvoda u kojima se koriste lješnici.
Za poljoprivrednike koji postignu prinos od približno dvije tone po hektaru, zarada može dostići 10.000 eura, a u izuzetno uspješnim godinama i više. Dug vijek trajanja plantaža, koji može biti i do pola vijeka, čini lješnik veoma profitabilnom kulturom u voćarstvu, što potvrđuje sve veći broj novih plantaža u različitim regionima.
Proizvodnja u porastu
Globalna proizvodnja lješnika raste za oko 3 procenta godišnje, prema podacima Međunarodnog savjeta za orašaste plodove i sušeno voće. U ukupnoj potrošnji orašastih plodova, lješnici su na petom mjestu sa 11 procenata, iza badema (27%), oraha (22%), indijskog oraha (20%) i pistaća (14%).
U sezoni 2022/23, globalna žetva je dostigla 585.150 tona, što je najveći rezultat u posljednjih deset godina. Turska prednjači sa 71 procentom ukupne proizvodnje, dok Italija slijedi sa oko 10 procenata. Uzgoj lješnika raste i u SAD i Čileu.
Proizvodnja lješnika u Hrvatskoj stalno raste, piše Dnevno.hr. Prema podacima Agencije za poljoprivredna plaćanja, u 2023. godini pod plantažama lješnika bilo je 7.933 hektara, dok je u 2019. ova površina iznosila 5.549 hektara, piše AgroKlub. Najveći broj plantaža nalazi se u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a većina njih je relativno mlada, stara do deset godina. Uzgoj se često finansira kroz skoro 20 različitih subvencija, uključujući podsticaje za intenzivnu proizvodnju, organsku poljoprivredu i zatravljivanje trajnih zasada.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Hrvatskoj 2021. godine proizvedeno 1.945 tona lješnika, a 2022. godine 2.589 tona, od čega većina potiče iz intenzivne proizvodnje, dok manji dio dolazi iz ekstenzivnih voćnjaka za sopstvene potrebe.
Što se tiče trgovine, Turska je glavni izvor uvoza. Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine uvezla iz Turske 401 tonu oljuštenih lješnika, u vrijednosti od 2,37 miliona eura, od ukupnog uvoza od 620 tona vrijednog skoro 3,7 miliona eura. Slijede Italija (170 tona) i Bosna i Hercegovina. Izvoz u istom periodu iznosio je 465 tona vrijednih skoro 1,6 miliona eura, pri čemu je najveći dio otišao u Italiju, nešto više od 302 tone u ljusci, dok su manji dijelovi isporučeni u BiH i Sloveniju.
(Izvor: Dnevno.hr)
