U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine djelimično stupiti na snagu zakon koji donosi pravu revoluciju na tržištu rada. Osim povećanja naknada za nezaposlene i javne radove, te olakšanja pristupa tržištu rada za mlade, studente, ali i penzionere, on će omogućiti osobama koje se približavaju penziji smanjenje radne obaveze.
Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, praktično će moći birati između slobodnih petaka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana u trajanju od šest sati, potvrdili su iz Ministarstva za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Ovo ministarstvo vodi Luka Mesec iz stranke Levica, koja daje manjinsku podršku vladi Roberta Goloba, a trenutno je u toku izrada podzakonskih akata koji bi omogućili sprovođenje novih odredbi.
Prema modelu nazvanom 80-90-100, što se odnosi na 80% radnog vremena, 90% plate i 100% uplaćenih doprinosa, Slovenci će u svoje zakonodavstvo djelimično uvrstiti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Njemačke. U tim su zemljama ovakvi zakoni doveli do pozitivnih posljedica poput povećane produktivnosti, smanjenih izostanaka s posla i veće efikasnosti. Susjedi su sproveli već nekoliko pilot projekata, uglavnom u tehnološkim kompanijama, koji su pokazali slične rezultate i u Sloveniji.
Iz Ministarstva rada najavili su da će, u slučaju da se izmjene zakona pokažu uspješnima, ići u pravcu dodatne liberalizacije propisa, pa se do kraja 2028. godine mogu očekivati i promjene poput dodatka za rad subotom, obavezne božićnice za sve zaposlene, te na kraju – tridesetosatne radne sedmice.
Stižu i veće naknade za nezaposlene, bolji uslovi za studente i javne radnike
U ovoj prvoj rundi izmjena donesene su i još neke mjere, pa će tako nezaposleni Slovenci od 2026. godine uživati i u višim naknadama za nezaposlenost. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon otkaza ili raskida ugovora o radu iznosiće 130 procenata prosječnog bruto minimalca u državi, što trenutno iznosi nešto više od 1660 eura. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu novi posao, imaće pravo na 110, pa na 100 posto, sve do 70 posto prosječne bruto minimalne plate.
Značajne promjene i povišene naknade očekuju i učenike, studente i učesnike javnih radova, koji će uz veće minimalne satnice imati i poboljšane radne uslove. Planirani su podsticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba starijih od 59 godina, u iznosu od 40 posto mjesečnog neto iznosa novčanih naknada, a ova kategorija će imati pravo na veći dozvoljeni broj sati rada za privremeni ili povremeni rad. Mjesečno ograničenje rada penzionera povećano je sa 60 na 85 sati mjesečno, a posljedično se, u skladu s tim, povećava i maksimalni godišnji dohodak.
Ministarstvo finansija „steže kaiš“
Donošenju ovakvih zakonskih propisa prethodilo je dugotrajno usaglašavanje socijalnih partnera, no zakon je na kraju donesen po hitnom postupku jer je njegovo donošenje bilo povezano s povlačenjem 140 miliona eura evropskih sredstava u ove svrhe.
Ministarstvo finansija, koje vodi dugogodišnji menadžer i nekadašnji predsjednik uprave avio-prevoznika Adria Airways, Klemen Boštjančić, izrazilo je rezerve vezane za opterećenje državnog budžeta svim ovim mjerama, koje bi državu trebalo da koštaju nešto više od 40 miliona eura. Zato će podzakonski akti koji detaljno regulišu tržište rada biti donošenji do kraja 2028. godine. Ako, dakako, vlada lijevog centra do tada preživi.
(tPortal)
