Carinski paket Donalda Trampa, objavljen na takozvani „Dan oslobođenja“, obuhvatio je gotovo svaki dio svijeta. Sada, nakon mjeseci odlaganja i pauza, uskoro stupa na snagu.

Nakon više odlaganja i produženja roka, carinske stope po zemljama koje su predstavljene u aprilu u okviru „Dana oslobođenja“ trebalo bi da ponovo stupe na snagu za sedam dana, nakon što je pomjeren rok koji je prethodno bio 1. avgust. Osim nekoliko država koje su uspjele da ispregovaraju sporazume, većina zemalja će ponovo biti suočena s originalnim američkim carinama, podsjeća Euronews.

Tada su, od država bivše Jugoslavije, Crna Gora i Kosovo su, sa tada uvedenim recipročnim carinama od po minimalnih 10 odsto “prošli najbolje”, jer su druge države ex YU dobile znatno veće carine: Srbija – 37 odsto; Bosna i Hercegovina 35 odsto, Sjeverna Makednija 33 odsto, a Sloveniju i Hrvatsku, kao članice EU, “kači” carina od 20 odsto. U međuvrmeneu, Vlada Kosova je na sjednici u petak donijela odluku o ukidanju carina na robu uvezenu iz Sjedinjenih Američkih Država, tako da ih više “ne kači “ova recipročna aerička mjera.

Tarife su najavljene 2. aprila, kada jeTramp proglasio američki trgovinski deficit „nacionalnom vanrednom situacijom“. Više robe je ulazilo u zemlju nego što je američke robe bilo izvezeno.

Pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA), Tramp je potpisao uredbe kojima se uvode takozvane „recipročne tarife“, osmišljene da odgovore na štetne trgovinske prakse i barijere. Iako brojni analitičari ukazuju da je američki trgovinski deficit rezultat snažnog dolara i potražnje za stranim proizvodima, ne nužno trgovinskih politika.

Zemlje poput Mjanmara i Lesota bile su među najviše pogođenim tarifama, s najavljenim stopama od 44% i 50%. Međutim, po obimu trgovine i zavisnosti od američkog tržišta, najveći šokovi su došli iz tarifa prema Kini (34%) i EU (20%). Za zemlje koje nijesu imale određene stope, uvedena je opšta tarifa od 10% koja je stupila na snagu 5. aprila, dok su reciprocitetne tarife bile planirane za 9. april.

Prvo odlaganje

Nakon što su najave 2. aprila izazvale potrese na tržištima, Tramp je potpisao 90-dnevno odlaganje reciprocitetnih tarifa koje je isticalo 9. jula. Međutim, osnovna tarifa od 10% je ostala na snazi.

Kina, koja je odgovorila kontratarifom od 34%, zatim je pogođena dodatnom američkom tarifom od 50% 9. aprila. Na to je Kina uzvratila identičnom mjerom. Ukupna američka tarifa na kinesku robu tako je iznosila 84%, ne računajući dodatnih 20% na fentanol.

U seriji uzvratnih mjera, SAD su podigle kinesku tarifu na 145% (uključujući fentanol dodatak), dok je Kina uzvratila s ukupnom stopom od 125%, uz poruku da više neće odgovarati na dalja povećanja.

„Čak i ako SAD nastave da uvode više tarife, to više neće imati ekonomskog smisla i postaće šala u istoriji svjetske ekonomije“, poručilo je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.  12. maja postignut je dogovor kojim je američka tarifa smanjena na 30%, a kineska na 10%. Obje strane su najavile da će nakon 90 dana ponovo razmotriti situaciju, a sveobuhvatni trgovinski pregovori su u toku.

Petar Navaro, Trampov savjetnik za trgovinu, rekao je za Time magazin da su SAD otvorene za individualne sporazume sa zemljama, i da je „90 sporazuma u 90 dana“ realan cilj. Iako je taj broj ostao nedostižan, nekoliko sporazuma je ipak sklopljeno u posljednjem trenutku.

Sklopljeni sporazumi

Velika Britanija je 16. juna prva zaključila okvirni sporazum s SAD-om kojim je zadržana osnovna tarifa od 10%, uz izuzetke za određene sektore. Vijetnam je 2. jula postigao dogovor kojim je početna tarifa od 46% snižena na 20%, uz izuzeće za robu iz trećih zemalja koja prolazi kroz Vijetnam ka SAD-u. Tajland i Kambodža su neposredno pred krajnji rok dogovorile tarife od 19%, umjesto prethodnih 36% i 49%.

Drugo odlaganje

Euronews podsjeća da je 9. jula najavljeno novo odlaganje, kojim je vraćanje tarifa pomjereno za 1. avgust. Nakon toga, postignut je sporazum s Indonezijom (tarifa snižena sa 32% na 19%) i preliminarni dogovor s Filipinima (takođe 19%). Krajem jula Japan i Južna Koreja su objavili da su sklopili sporazume kojim su tarife smanjene na 15% (sa prethodnih 24% i 25%). Dogovor s Pakistanom uključuje američku pomoć u razvoju naftnih rezervi, uz snižavanje tarifa na 19% (ranije 29%).  EU je 27. jula uspjela ispregovarati tarifu od 15%.

Šta je s trgovinskim sporazumima prije Trampa?

Sporazum SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), koji je zamijenio NAFTA-u, potpisao je Tramp tokom prvog mandata.

Kanada će od 1. avgusta imati tarife od 35% na izvoz u SAD, ali će se one primjenjivati samo na robu koja nije obuhvaćena USMCA-om. Gotovo 90% kanadske robe uvozi se bez carina.

Meksiko je očekivao tarifu od 30%, ali je Tramp predložio novi 90-dnevni period za pregovore. Prema njegovim objavama, Meksiko će zadržati tarifu od 25% zbog, kako tvrdi, povezanosti sa krijumčarenjem fentanola. Automobili će imati 25%, a bakar, aluminijum i čelik 50%.

Naveo je i da će Meksiko ukinuti „netarifne trgovinske barijere“, bez preciziranja detalja.

Čelik, aluminijum, bakar, Brazil i Indija

Univerzalna tarifa od 50% na čelik i aluminijum uvedena je 4. juna. Velika Britanija se suočila sa stopom od 25%, ali su pregovori u toku. Tramp je  30.bjula najavio uvođenje 50% carina na poluprerađene proizvode od bakra i kablove. Pored toga, najavio je carinu od 25% za Indiju zbog uvoza ruske nafte i oružja, uprkos američkim sankcijama.

Iste sedmice, potpisao je uredbu kojom se uvodi tarifa od 50% na Brazil, pravdajući je kao odgovor na ekonomske posljedice postupaka prema bivšem predsjedniku Bolsonaru. Iako je Brazil suočen s ovim mjerama, SAD su prošle godine ostvarile trgovinski suficit s Brazilom od 6,8 milijardi dolara, što dovodi u pitanje osnov za uvođenje tarifa.

Kako je zaboravio Rusiju?

Rusija nije bila obuhvaćena prvim talasom „Dana oslobođenja“, što su neki vidjeli kao znak Trampove naklonosti prema Putinu. Ipak, zbog sankcija uvedenih tokom administracije Džoa Bajdena, trgovina sa Rusijom je već značajno opala nakon invazije na Ukrajinu 2022.

14. jula, Tramp je dao Putinu rok od 50 dana da postigne primirje s Ukrajinom, ili će suočiti zemlje koje kupuju rusku naftu i gas sa 100% carinom. Tokom posjete Škotskoj, rekao je da vjerovatno skraćuje taj rok na 10-12 dana.

Republikanski senator Lindzi Grejem podnio je prijedlog zakona koji predviđa tarifu od 500% za zemlje koje uvoze ruski gas, uključujući Indiju.

Šta dalje?

Pošto su prethodna odlaganja bila privremena, sve zemlje koje nijesu sklopile poseban trgovinski dogovor suočiće se s ponovnim uvođenjem tarifa iz paketa „Dan oslobođenja“. Za zemlje koje nijesu imale pojedinačne stope, primjenjivaće se tarifa od 10%. Takođe, Tramp je uveo dodatnu kaznu od 40% za robu koja je prepakovana ili prenesena preko trećih zemalja kako bi se izbjegle tarife, prenosi Euronews.