Imajući u vidu da se čeka ishod razgovora na kraju, jer Tramp i dalje prijeti da će uvesti carine od 30 odsto uprkos izjavama EU da je dogovor blizu, ostaje tenzija koja najviše brine tržišne aktere, pa zbog toga ne treba očekivati da će Evropska centralna banka (ECB) donijeti odluku o smanjenju kamatnih stopa na predstojećem sastanku Upravnog savjeta 24. jula, rekao je za Biznis.rs Đorđe Đukić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
„Ono što nagovještava odluku o zadržavanju kamata na sadašnjem nivou jeste činjenica da članovi Upravnog savjeta ECB koriste isti rječnik kao uoči junske sjednice, tako da vjerujem da neće smjeti da mijenjaju kamatnu stopu. Prije svega zato što je ECB suočena sa jačanjem evra, pri čemu se postavlja pitanje gdje je ta kritična granica koja ne slabi privrednu aktivnost evrozone“, naveo je Đukić.
On ističe da postoje različita tumačenja, ali da zvaničnici Evropske centralne banke tvrde da je kritična vrijednost 1,20 dolara. Najnovije ankete pokazuju da većina tržišnih aktera smatra da je kritična zona 1,25 dolara za evro.
Evro je od početka godine ojačao više od 12 procenata, a prema Đukićevim riječima to je ta „kost u grlu ECB“ jer to ne odgovara realnom sektoru privrede evrozone.
„U suprotnom pravcu koji djeluje antiinflatorno je poplava jeftine kineske robe, tako da kratkoročno gledano inflatorni pritisci slabe i u tom smislu će Upravni savjet ECB najvjerovatnije ostati na ovom nivou kamatnih stopa, uz naznaku da se iščekuje šta će donijeti ishod pregovora sa SAD“, ocijenio je naš sagovornik.
U analizi agencije Reuters navedeno je da će ECB u četvrtak napraviti pauzu nakon osam uzastopnih smanjenja kamatnih stopa, dok se u vazduhu osjeća prijetnja od mogućih viših američkih carina. Iako te carine predstavljaju ozbiljan rizik za evrozonu, još nije jasno da li će biti uvedene i u kom obliku, pa je glavno pitanje šta slijedi dalje.
Očekuje se da ECB zadrži svoju glavnu kamatnu stopu na sadašnja dva procenta. Podaci od posljednjeg sastanka u junu nijesu se značajno promijenili, a i dalje nema jasne slike o američkim tarifama. Stručnjaci ocjenjuju da ECB neće reagovati dok ne vidi da li će se nešto ozbiljno promijeniti u njihovoj procijenjenoj ravnoteži.
Đukić naglašava da najveći broj tržišnih aktera smatra da se kamatna stopa neće mijenjati, i da su oni već ukalkulisali u svoje transakcije smanjenje u decembru, koje će skoro sigurno nastupiti.
„Treba reći da sve što se dešava na tržištu energenata ide u prilog da će inflatorni pritisci slabiti, barem do decembra“, kazao je profesor Đukić.
Prema njegovom mišljenju, ostaje problem ciljane inflacije, njene bazne stope, jer u srednjem roku na nju mogu da utiču najavljeni javni izdaci za infrastrukturu i vojnu industriju. Time se stvara plodno tlo za rast inflatornih očekivanja u srednjem roku, što znači da će u narednim godinama inflatorni pritisci da rastu.
„Upravni savjet ima pritisak da zbog duge stagnacije, odnosno recesije najmoćnije privrede u evrozoni (Njemačka), smanjuju kamatne stope, ali pregovori će odužiti taj proces. ECB će vjerovatno u septembru objaviti projekcije za naredni period. Optimistične prognoze nagovještavaju rast BDP-a u evrozoni 0,9 odsto u tekućoj godini i 1,1 odsto u 2026. Odloženi efekti očekivanog povećanja javne potrošnje osjetiće se 2027. i 2028. godine“, zaključio je Đorđe Đukić.
Neki ekonomisti smatraju da tržišta potcjenjuju rizike i da bi trebalo očekivati i dva smanjenja ove godine, s obzirom na realan scenario „velikih“ tarifa i sve veći deflacijski pritisak iz Kine.
Iako ovog puta neće objavljivati nove prognoze, ECB će morati da revidira postojeće scenarije. Ekonomisti procjenjuju da će ECB zauzeti stav „čekaj i posmatraj“, jer postoji mnogo nepoznanica o uticaju carina na privredni rast i inflaciju.
Izvor: Biznis.rs
