Cijene nafte su se u ponedjeljak blago promijenile, dok trgovci procjenjuju efekte novih evropskih sankcija na ruske zalihe, uz istovremenu zabrinutost da bi carine mogle umanjiti tražnju za gorivom.
Fjučersi za Brent naftu porasli su za šest centi i iznose 69,34 dolara po barelu, nakon što su u petak zabilježili pad od 0,35 odsto. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta dostigla je 67,51 dolar po barelu, što je rast od 17 centi nakon pada od 0,30 odsto u prethodnoj trgovačkoj sesiji.
Evropska unija je, prema pisanju Reutersa, u petak odobrila osamnaesti paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, koji je uključio i indijsku kompaniju Nayara Energy – izvoznika naftnih proizvoda prerađenih iz ruske sirove nafte.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija razvila određenu otpornost na zapadne sankcije.
Mjere EU uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice zaprijetio da će uvesti sankcije kupcima ruskog izvoza, ukoliko Rusija ne pristane na mirovni sporazum u roku od 50 dana.
Analitičari ING-a naveli su da izostanak snažnijeg tržišnog odgovora pokazuje kako tržište nafte nije ubijeđeno u efikasnost ovih sankcija.
„Ipak, dio paketa koji bi mogao imati najveći uticaj na tržište jeste zabrana uvoza rafinisanih naftnih derivata koje su treće zemlje proizvele iz ruske nafte“, ocjenjuju iz ING-a.
Iran, još jedan veliki proizvođač nafte pod međunarodnim sankcijama, trebalo bi da u petak održi nuklearne pregovore u Istanbulu sa Britanijom, Francuskom i Njemačkom, potvrdio je portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana.
Pregovori dolaze nakon što su tri evropske države upozorile da bi neuspjeh dijaloga mogao dovesti do ponovnog uvođenja međunarodnih sankcija Iranu.
U Sjedinjenim Državama, broj aktivnih naftnih bušotina prošle sedmice pao je za dvije i sada iznosi ukupno 422 – što je najniži nivo od septembra 2021. godine.
