Vještine koje oslikavaju našu sposobnost da se snađemo u poslovnom okruženju nazivaju se „mekim“. Upravo su one često presudne da dobijemo posao kada se nađemo na razgovoru za zapošljavanje. Riječ je o našim ličnim osobinama i načinu na koji reagujemo prema spoljašnjem svijetu, kao i u odnosima sa drugima.

Pod „mekim“ vještinama podrazumijevaju se komunikacione vještine, kreativno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i konflikata, pregovaračke vještine, javni nastup, radna etika, timski rad, fleksibilnost, organizacione sposobnosti…

Ipak, stručnjak za karijeru u kompaniji LinkedIn Endru Mekaskil (Andrew McCaskill) rekao je za američki poslovni portal CNBC da naziv „meke“ postaje zastario. Naime, ova platforma je nedavno objavila izvještaj „Skills Rising 2025“ („Vještine u porastu 2025“), koji pokazuje da su vještine usmjerene na ljude sve traženije.

„Činimo medveđu uslugu nazivajući ih ‘mekim’. Vještine usmjerene na ljude zaista mijenjaju pravila igre. One postaju ključne“, rekao je.

S tim se slaže i sagovornica portala Biznis.rs Marija Švigir, osnivačica kompanija Balance Consulting i Balance Broadcast.

„‘Meke’ vještine nijesu soft – one su suština zdravih i otpornih organizacija. Danas se više nego ikada vidi razlika između tima koji zna da sarađuje i tima koji samo izvršava zadatke. Mislim da više niko ne sumnja u to koliko su ‘meke’ vještine postale ključne – posebno u vremenu kada je tržište rada nestabilno, a promjene brze“, ocjenjuje Švigir.

Dodaje da kompanije koje žele da opstanu i rastu više ne traže samo ljude sa znanjem i iskustvom, već one koji znaju da komuniciraju, sarađuju, rješavaju konflikte i ostaju pribrani u stresnim situacijama.

„U praksi nam dolaze firme koje su optimizovale sve što su mogle – procese, troškove, alate – ali i dalje osjećaju da ih ‘koče ljudi’. Tačnije, nedostatak vještina kao što su davanje povratne informacije, preuzimanje odgovornosti ili emocionalna regulacija. I tu se otvara prostor za pravu promjenu“, ističe sagovornica.

Najvažnije meke vještine koje se ističu u LinkedIn izvještaju su: ublažavanje sukoba, prilagodljivost, inovativno razmišljanje, javni nastup, prodaja zasnovana na rješenjima, angažman i podrška korisnicima, te upravljanje zainteresovanim stranama. Takođe, ističu se i tri ključne vještine za početnike u poslu – komunikacija, prilagodljivost i kreativnost.

Kompanije i dalje daju prednost vještinama usmjerenim na čovjeka, kaže za CNBC Endru Siman (Andrew Seaman), glavni urednik vijesti na LinkedIn-u za poslove i karijerni razvoj, naglašavajući da će timski igrači biti atraktivniji poslodavcima, dok će spremnost za učenje i inovacije biti presudni faktori.

I magazin „Forbes“ među 19 najvažnijih vještina koje će zaposlenima trebati u narednih pet godina izdvaja upravo „meke“ – prilagodljivost i sposobnost rješavanja problema.

„To je danas glavni fokus menadžera za zapošljavanje i rukovodstava kompanija, jer zaposleni sa razvijenim mekim vještinama pokazuju veću svestranost i lakše se snalaze u stalno promjenjivom poslovnom okruženju. Kompanije moraju dati prioritet programima za razvoj mekih vještina kako bi ojačale svoju otpornost i sposobnost iskorištavanja tržišnih prilika.“

Marija Švigir objašnjava da menadžerima često niko nikada nije pokazao kako se zaista vodi tim. Znaju šta treba da se postigne, imaju ciljeve, KPI-jeve, rokove – ali kako da komuniciraju kada neko ne ispuni očekivanja? Kako da daju iskrenu povratnu informaciju, a da ne naruše odnos? Kako postaviti granice bez osjećaja krivice?

„To su sve vještine koje se ne uče u formalnom obrazovanju, a presudne su za liderske uloge“, naglašava ona.

S druge strane, razvoj ovih vještina zaposlenima donosi osjećaj sigurnosti – znaju kako da se izraze, izbore za sebe, kažu „ne“, ostanu staloženi kada raste pritisak.

„I ono što je zanimljivo – kada radimo sa timovima, ljudi često kažu: ‘Ovo ne pomaže samo na poslu, ovo mi pomaže i kod kuće’. I upravo tada znaš da si dotakao suštinu. Kada ljudi osjećaju da rastu, da ih neko vidi, da imaju pravo da pogriješe i nauče – motivacija više ne dolazi iz bonusa. Ona dolazi iznutra“, ističe sagovornica.

Iz takve prakse je nastao i projekat „Balance Broadcast“, koji je podržao Fond za inovacionu djelatnost. Riječ je o rješenju koje ljudima pomaže da prenesu znanje na savremen i dostupan način – platformi na kojoj edukativni programi dobijaju svoj video život.

„Godinama radimo sa kompanijama i stalno vidimo kolika je potreba za kvalitetnim razvojem ljudi, ali i koliko prepreka stoji na tom putu – nedostatak vremena, ograničeni resursi, timovi raspoređeni na više lokacija, smjene koje se preklapaju. ‘Balance Broadcast’ je namijenjen svima koji imaju šta da podijele – autorima koji žele da svoje programe pretoče u video format, kao i kompanijama koje žele da razviju onboarding ili instrukcione materijale koji će zaista doprijeti do zaposlenih“, navodi Švigir.

Poručuje da se meke vještine ne razvijaju samo u učionicama, već kroz svakodnevni rad, uz sadržaje koji su konkretni, primjenjivi i ljudski.

„Na kraju se sve svodi na ljude. Alati se mijenjaju, tržišta se transformišu, ali način na koji radimo sa sobom i sa drugima ostaje najvažnija tačka promjene“, zaključuje Marija Švigir.

Izvor: biznis.rs