Dok pokušava da podstakne banke da povećaju kreditiranje privrede, Evropska unija želi da udahne novi život finansijskoj praksi koja se najčešće dovodi u vezu sa izazivanjem finansijske krize iz 2008. godine. U utorak će Evropska komisija objaviti paket propisa usmjerenih na oživljavanje industrije „sekuritizacije“, koja je posljednjih decenija gotovo potpuno iščezla.

Sekuritizacija je praksa u kojoj poslovne banke ponovo „pakuju“ i preprodaju svoja (često teško naplativa) potraživanja, što je možda najbolje objašnjeno kroz scenu iz filma „The Big Short“ i ulogu koju tumači australijska glumica Margot Robbie, piše Politico.

Komisija: „Ostavićemo dovoljno kontrolnih mehanizama“
Ova tehnika omogućava bankama da određene investicije uklone iz svojih bilansa stanja, čime oslobađaju prostor za odobravanje novih kredita. U periodu prije kreditnog buma 2008. godine, američke banke su prodavale svoje najsumnjivije „subprime“ kredite investitorima širom svijeta.

Kada je pukao američki balon na tržištu nekretnina i kada su dužnici masovno počeli da kasne s otplatom obaveza, uslijedila je globalna finansijska kriza. Brisel sada želi da ublaži pravila koja regulišu ovu praksu, što znači da bi banke trebalo da izdvajaju manje kapitala za kredite kojima se trguje. Ipak, Komisija insistira na tome da će ostati dovoljno zaštitnih mehanizama kako bi se spriječilo ponavljanje scenarija iz 2008. godine.

Evropsko tržište je, u poređenju s drugim svjetskim tržištima, prilično malo: smanjilo se sa oko dva biliona eura, koliko je vrijedilo uoči krize, na sadašnjih 1,2 biliona. Nasuprot tome, američko tržište je poraslo sa 9,76 biliona eura u 2008. na 11,83 biliona eura danas, što je navelo visoke zvaničnike Komisije da sekuritizaciju opišu kao „nedovoljno iskorišćen alat u Evropi“.

Uticajni politički izvještaji osoba poput bivših italijanskih premijera Enrika Lete i Marija Dragija o tome kako podstaći posustalu privredu EU pozvali su na oživljavanje sekuritizacije kako bi se povećalo bankarsko kreditiranje preduzeća. Poticaj za sekuritizaciju dio je šireg plana Komisije da podstakne investicionu kulturu u EU i okrene trend ekonomskog usporavanja.

Nacionalne vlade lobirale za ublažavanje pravila
Nacionalne vlade, posebno Francuske i Njemačke, snažno su lobirale za ublažavanje pravila jer bi to ojačalo njihove bankarske sektore. Ministri finansija su pozvali Komisiju da oživi ovo tržište, čime je to postalo politički prioritet za predsjednicu Komisije Ursulu fon der Lajen nakon njenog reizbora prošle godine.

Banke će sigurno biti zadovoljne
Banke će svakako biti zadovoljne ponovnim uvođenjem ove prakse u Evropi, ne samo zato što će držanje manje kapitala protiv rizika sekuritizacije značiti da će imati više sredstava na raspolaganju.

Komisija se nada da će to dovesti do veće dostupnosti bankarskih kredita, ali drugi nisu uvjereni u to. Nevladina organizacija Finance Watch navela je da sekuritizacija neće usmjeriti kapital tamo gdje je najpotrebniji, jer se sastoji od pogrešnog tipa kredita i koristi na neadekvatan način.

Oni ističu da banke nijesu obavezne da tzv. „oslobođeni kapital“ koriste za podršku kreditima produktivnim sektorima privrede, već će dodatna sredstva vjerovatno biti iskorišćena za ispunjavanje regulatornih zahtjeva, isplatu dividendi ili otkup sopstvenih akcija.

Pouke iz globalne finansijske krize
Regulatorna tijela Evropske centralne banke (ECB) upozorila su da bi smanjenje kapitalnih zahtjeva za banke, u cilju oživljavanja tržišta sekuritizacije, moglo doći po cijenu novih odstupanja od međunarodnih standarda, bez dodatnog efekta u pogledu prenosa rizika iz bankarskog sektora.

ECB je takođe pozvala Komisiju da se osloni na pouke iz globalne finansijske krize, kada su netransparentne i kompleksne sekuritizacije dovele do prekomjernog preuzimanja rizika. Upozoreno je da EU mora obezbijediti da sekuritizacija ne preraste u novi nekretninski balon niti da postane mehanizam za prikrivanje rizika u bilansima banaka, prenosi Index.hr.