Samit G7 počinje ovog ponedjeljka u kanadskim Stjenovitim planinama – u teškim vremenima za globalnu politiku. Mogu li se Tramp, Merc i ostali dogovoriti makar oko zajedničkog kursa po nekim pitanjima?
Zemlje G7 sastaju se u Kananaskisu, u Kanadi. Za njemačkog kancelara Fridriha Merca, ovo je prvi sastanak tog formata i time prvi veliki test na međunarodnoj sceni.
Pored njega, prisustvuju i šefovi država i vlada Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD. Prisustvovaće i drugi visoki gosti. Šta se može očekivati?
Sedam vodećih ekonomskih sila baviće se nizom tema, među kojima se očekuju razgovori o eskalaciji sukoba između Izraela i Irana. Rat u Ukrajini i svjetska trgovina takođe su visoko na dnevnom redu – a to su teme oko kojih su Tramp i evropski saveznici sve udaljeniji.
To zavisi od razvoja situacije na terenu. Neposredno pred put u Kanadu, kancelar Merc izjavio je da očekuje da će sukob Izraela i Irana biti visoko na dnevnom redu. Iako su SAD i evropske zemlje izražavale solidarnost s Izraelom, do sada nijesu pružile aktivnu podršku njegovim napadima na iranska vojna i nuklearna postrojenja.
Međutim, to bi se moglo promijeniti. Postoji bojazan da bi Iran mogao narediti odmazdu protiv američkih baza na Bliskom istoku, što bi moglo izazvati odgovor SAD i novu eskalaciju. Tramp će vjerovatno donijeti samostalnu odluku o angažmanu SAD – bez konsultacija s partnerima iz G7.
Može li G7 nešto da postigne po pitanju Ukrajine?
Dosadašnji pregovori koje je inicirao Tramp nijesu donijeli značajne rezultate. Evropski lideri žele da ga ubijede da je uspjeh moguć samo ako se pojača pritisak na Rusiju.
Konkretno, planira se dodatno smanjenje prihoda Rusije od izvoza nafte, snižavanjem gornje granice cijene sa 60 na 45 dolara po barelu za kupce poput Indije i Kine. Ova mjera bi se nadovezala na sankcije uvedene 2022. godine.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dobio je poziv za radni doručak s liderima G7 u utorak ujutro. Prisustvovaće i generalni sekretar NATO-a, Mark Rute.
Može li se izbjeći trgovinski rat?
Pored Ukrajine, ovo je drugo ključno pitanje za Evropu. Ako dogovor ne bude postignut do 9. jula, SAD će uvesti visoke carine na skoro sav izvoz iz EU – na što bi EU odgovorila recipročnim mjerama.
Tramp vidi carine kao sredstvo za smanjenje trgovinskog deficita, ali i kao način da finansira poreske olakšice. EU je predložila obostrano ukidanje carina i tehničkih barijera, kao i povećanje kupovine američkog LNG-a i vojne opreme.
Neposredno pred samit, Tramp je organizovao veliku vojnu paradu povodom 250 godina američke vojske – na svoj rođendan – šaljući snažnu poruku o moći. Na međunarodnoj sceni, otuđio je brojne partnere i ponovo najavljuje carine.
Šta očekuje kancelar Merc?
Na sastanku s Trampom u Bijeloj kući početkom mjeseca, Merc je izbjegavao sukobe. Njegov cilj je da nastavi tim putem i u Kananaskisu. Iz njegove delegacije poručuju da je razgovor s Trampom bio „harmoničan“. Sada je ključ da se testira timski duh G7.
Pored toga, Merc želi da se afirmiše među evropskim kolegama i postane istinski lider EU. Već je stekao samopouzdanje na ranijim putovanjima, posebno u Kijev i Vašington. Nakon G7, slijede i samit NATO u Hagu i samit EU u Briselu.
Mogu li se očekivati konkretni rezultati?
G7 lideri neće izdati zajedničku završnu deklaraciju. Razlog je što SAD pod Trampom više ne podržavaju zajedničke politike G7 u oblastima poput klimatskih promjena, razvojne pomoći i slobodne trgovine.
Podsjećanja radi, Tramp je 2018. godine na samitu u Kanadi povukao svoj potpis sa završne deklaracije. Ove godine biće objavljene samo pojedinačne izjave o migracijama, kritičnim sirovinama, vještačkoj inteligenciji, kvantnoj tehnologiji, požarima i stranom uticaju. Bilo šta više – poput novih sankcija Rusiji – bio bi uspjeh.
G7 je osnovana nakon globalne ekonomske krize 1975. godine, na inicijativu njemačkog kancelara Helmuta Šmita i francuskog predsjednika Žiskara d’Estena. Prvi sastanak održan je u Rambujeu kod Pariza, a učestvovali su lideri Francuske, Njemačke, SAD, Velike Britanije, Japana i Italije. Kanada se pridružila godinu kasnije. Rusija je postala članica 2002. godine, ali je nakon aneksije Krima 2014. isključena i grupa se vratila u format G7, prenosi Deutche Welle.
