Izvještaj Evropske komisije o javnim finansijama, u kojem je izražena sumnja u naš ekonomski rast, za ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića nije iznenađenje.
Kako ističe naš sagovornik, to što se u mišljenju EK o Programu ekonomskih reformi (PER) Crne Gore do 2027. godine ukazuje, između ostalog, na to da imamo veliku potrošnju i da treba da povećamo prihode, zapravo je problem na koji su brojni ekonomisti, među kojima je i on, više puta ukazivali, prenosi Dan.
– U ovom izvještaju Evropske komisije pažnja je fokusirana na ono na šta smo svi ukazivali, a to je ta troškovna strana, koja je, prema mom mišljenju, prenapumpana u posljednje vrijeme, jer je došlo do velikog rasta zarada. Iako smo imali informacije da će doći do zaustavljanja neproduktivnih troškova, to se nije desilo, već oni i dalje rastu. Kada smo dobili izvještaj, upravo smo čuli za predlog za povećanje finansiranja političkih stranaka, a, s druge strane, imamo informaciju da nis-
mo imali dovoljno sredstava za promociju turizma. To jeste naš problem, i to su stvari koje dugoročno s ovakvim modelom mogu donijeti nestabilnost javnih finansija, jer kad imate podržavajući model i ekonomiju koja nije diversifikovana, koja se bazira na uslugama, možete ući u problem, istakao je Mulešković.
Smatra da Crna Gora nije uradila ono što je morala, a to je diversifikovanje ekonomije, čime bi se kreirao mnogo veći izvor prihoda za samu državu.
– Umjesto toga, samo su povećani troškovi, s druge strane, nismo vodili računa o tome da se oslanjamo samo i dominantno na prilive indirektnih poreza, što opet sa sobom nosi velike rizike, jer ukoliko se desi neka nepredviđena situacija, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, imaćemo problem. Na primjer, može se desiti da imamo lošiju sezonu i mi ćemo automatski imati problem s javnim finansijama, objašnjava Mulešković.
Da podsjetimo, u nedavno objavljenom izvještaju EK preporučuje se ograničavanje tekuće potrošnje plate, penzije, socijalna davanja i povećanje prihoda, prenosi Dan.
Iz Brisela su pozvali i na racionalizaciju poslovanja državnih kompanija, osnivanje fiskalnog savjeta i izbor viceguvernera Centralne banke. Ukazano je i da rizici od povećane potrošnje, koja je uslijedila primjenom programa “Evropa sad 2, i mogući pad prihoda od turizma mogu izazvati probleme, koji već postoje zbog visokog deficita.
Na pitanje da li bi eventualni manji prihodi od turizma zbog lošije sezone mogli uticati da smanjenje zarada i penzija, Mulešković odgovara negativno.
– Generalno, to u krajnjem može dovesti do pada zarada. Ali, mislim da do toga neće doći, rijetko se dešavalo na ovim područjima, posebno u Crnoj Gori, da dođe do pada zarada, ali ukoliko budemo imali određene probleme, naravno da će morati doći do smanjivanja troškova i njihove racionalizacije. U jednom trenutku, na našem evropskom putu, moraće doći do racionalizacije javne uprave i smanjenja troškova, ističe Mulešković.
Osim smanjenja troškova, kao i profesionalizacije i racionalizacije javne uprave, što je i planirano, Crna G ora mora da se pozabavi i povećanjem prihoda.
Mulešković se osvrnuo i na konstataciju pristiglu iz Brisela da imamo mnogo zaliha u obračunu bruto društvenog proizvoda (BDP). Smatra da nije prvi put da se u naše podatke sumnja i da razloga za kontrolu ima, prenosi Dan.
– Moram da kažem da nisam iznenađen konstatacijom člana Komisije za budžetska pitanja iz Brisela da je to čudno što imamo tolike zalihe i mislim da treba uraditi reviziju svih tih podataka, da se vidi zapravo koliko su oni stvarni. Upravo to jeste jedan od glavnih problematičnih komponenti u BDP-u koji je posljednje dvije ili tri godine naglo porastao. Zbog rasta zaliha, mi imamo dominantni rast BDP-a. I ono što treba vidjeti jeste kolike su te zalihe, zaključio je Mulešković.
