Crna Gora iz godine u godinu bilježi rast uvoza hrane, pri čemu sve češće na tržištu završavaju proizvodi koji bi se mogli uspješno proizvoditi i na domaćim njivama i farmama. Posebno zabrinjava činjenica da znatan dio tog uvoza čine proizvodi za koje Crna Gora ima prirodne, klimatske i resursne uslove da ih sama obezbijedi. Uzroci ovakvog stanja su višestruki: sezonski karakter domaće proizvodnje, nedovoljno razvijena infrastruktura, slaba iskorišćenost poljoprivrednog zemljišta i mehanizacije, te nedostatak planskog upravljanja proizvodnim ciklusima. Iako u Ministarstvu poljoprivrede prepoznaju ove izazove i najavljuju niz mjera — od povećanja plasteničke proizvodnje, modernizacije sektora, do podsticanja organske poljoprivrede — jasno je da će za preokret trenda biti potrebna ozbiljna i dugoročna strategija, koja će uključiti i promjenu potrošačkih navika i jačanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda.
Pitanje prehrambene bezbjednosti, u svijetlu globalnih kriza i poremećaja lanaca snabdijevanja, postaje od ključnog značaja. Upravo zato, smanjenje zavisnosti od uvoza hrane mora postati jedan od prioriteta ekonomske politike, kako bi se dugoročno ojačala otpornost crnogorske privrede i obezbijedila stabilnost domaće poljoprivrede.
Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda u 2024. godini iznosila je 1.081,3 milijarde eura i veća je za 5% (ili 51,9 miliona eura) u odnosu na 2023. godinu. Učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu iznosi 17,1%, dok je u ukupnom uvozu 23,9%. Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu veći je za 40,4 miliona eura (ili za 4,3%), dok je ukupan izvoz veći za 11,6 miliona eura (ili za 12,4%). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 10,79%, što ukazuje na visok stepen zavisnosti od uvoznih proizvoda.
U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da se uvoz poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori može se podijeliti u tri kategorije: proizvodi koji se ne mogu proizvoditi u zemlji (npr. tropsko voće, riba, suncokretovo ulje),proizvodi za koje Crna Gora nema komparativne prednosti (npr. svinjsko meso, žitarice) i proizvodi koji se mogu proizvoditi, ali se i dalje uvoze.
“Fokus Ministarstva poljoprivrede je upravo na trećoj kategoriji, sa ciljem jačanja domaće proizvodnje u sektorima poput mljekarstva, prerade mesa i plasteničke proizvodnje”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede za portal Bankar.
Jedan od ključnih izazova crnogorske poljoprivrede, kako navode, jeste njen sezonski karakter, što znači da je proizvodnja u velikoj mjeri oslonjena na vremenske prilike i određene periode godine. Zbog toga je neophodno raditi na smanjenju sezonalnosti kroz povećanje površina pod plastenicima, čime bi se omogućila kontinuirana proizvodnja i veća ponuda domaćih proizvoda tokom cijele godine.
“Veći obim plasteničke proizvodnje ne samo da bi smanjio uvoz povrća i drugih poljoprivrednih kultura koje se mogu uzgajati u Crnoj Gori, već bi i doprinio stabilnijim prihodima za poljoprivredne proizvođače. Pored toga, značajan broj poljoprivrednika ne koristi mehanizaciju u punom kapacitetu, iako posjeduju traktore, sisteme za navodnjavanje i drugu opremu koja bi mogla unaprijediti produktivnost. Upravo iz tog razloga, kroz IPARD III program obezbjeđena su sredstva za modernizaciju poljoprivrede, povećanje obradivih površina i unapređenje
tehnoloških procesa, čime bi se omogućila veća konkurentnost domaće proizvodnje”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Plan Ministarstva uključuje i davanje na korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima pod povoljnim uslovima kako bi se povećala proizvodnja stočne hrane i smanjila zavisnost od uvoza.
“U kombinaciji sa većim ulaganjem u plasteničku proizvodnju i bolju iskorišćenost postojeće mehanizacije, ove mjere bi mogle znatno smanjiti potrebu za uvozom poljoprivrednih proizvoda koji se mogu proizvoditi u Crnoj Gori, doprinoseći dugoročnoj održivosti sektora”, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Crna Gora raspolaže sa oko 418 hiljada hektara potencijalno obradivog poljoprivrednog zemljišta, prema orto-foto snimku i podacima iz SIZEP sistema Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Međutim, iako se radi o značajnom resursu, najveći dio ovog zemljišta čine livade i pašnjaci, dok su oranice zastupljene sa svega oko 7%.
“Prema preliminarnim rezultatima Popisa poljoprivrede u 2024. godini, ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori iznosi 26.711, a u prošloj godini koristilo se 248.234,2 hektara poljoprivrednog zemljišta. Podaci o stočnom fondu pokazuju da u Crnoj Gori ima 68.600 goveda, 167.344 ovaca, 28.184 koze, 52.272 svinje i 1.361.403 komada živine. Iako su ovi brojevi značajni, sektori stočarstva i biljne proizvodnje i dalje imaju veliki neiskorišteni potencijal, posebno kada je riječ o unapređenju domaće proizvodnje i smanjenju uvoza hrane”; ističu u Ministarstvu poljoprivrede i poručiju da je jedna od razvojnih šansi poljoprivrede u Crnoj Gori leži u većem korišćenju dostupnog
zemljišta za organsku proizvodnju.
“Sa ekološki čistim predjelima, udaljenošću od gradova i bogatim prirodnim resursima, Crna Gora ima odlične uslove za razvoj organske poljoprivrede, a što je i pravac Zajedničke poljoprivredne politike EU. Povećanje površina pod organskim uzgojem doprinijeće ne samo zdravijoj ishrani stanovništva i očuvanju životne sredine, već i boljoj konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnim tržištima”, smatraju u resoru poljoprivrede.
Takođe, sektori govedarstva i mesne industrije mogu značajno uvećati proizvodnju, jer se otvaranjem novih prerađivačkih kapaciteta podržanim od IPARD sredstava došlo do bolje konkurentnosti i većih izvoznih potencijala. Potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini omogućavaju lakši plasman crnogorskih proizvoda na inostrana tržišta, a dodatna podrška u razvoju domaće prerade mesa ima mogućnost da smanji zavisnost od uvoza i poveća konkurentnost domaćih proizvođača.
“U sektoru ovčarstva postoji problem sa sezonskim prispjećem jagnjadi na tržište, jer se veći broj jagnjadi ne proda tokom jesenjih mjeseci, dok se u ljetnjem periodu, kada je potražnja najveća, uvozi jagnjetina. Kako bi se riješio ovaj izazov, neophodno je bolje planiranje i upravljanje proizvodnim ciklusima, kao i podrška proizvođačima kroz edukaciju i prilagođavanje tržišnim potrebama”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Povećanje Agrobudžeta, bolja podrška poljoprivrednicima kroz subvencije, smanjenje troškova proizvodnje i izgradnja otkupnih centara prepoznati su Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 kao mjere za unapređenje domaće
proizvodnje. U ministarstvu poljoprivrede vjeruju da se njihovom realizacijom, očekujemo da se značajno smanji uvoz proizvoda koji se mogu proizvesti na domaćem tržištu, osigurati stabilne prihode za poljoprivrednike i dodatno ojačati prehrambenu sigurnost zemlje.
“Okretanje građana ka domaćim proizvođačima predstavlja značajnu priliku za poljoprivrednike u Crnoj Gori. Povećana potražnja za domaćim proizvodima je trenutnobnajvažnji faktor koji može uvećati proizvodnju, dovesti do rasta prihoda poljoprivrednika
i smanjenja zavisnosti od uvoza. Kupovanjem domaćih proizvoda, potrošači šalju signal domaćim poljoprivrednim proizvođačima da proizvode više”, zaključuju u Ministartvu poljopivrede.
(Izvor: Bankar)
