Drugi panel Addiko SMEvolution konferencije bio je posvećen digitalnoj transformaciji kao osloncu otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.
Aleksandar Borozan, direktor odjeljenja za razvoj proizvoda, digitalnih kanala i zastupanja u osiguranju Addiko banke je tokom panela definisao pojam “digitalno osviješten klijent”.
“Digitalno osviješten klijent može da bude definisan kroz različite prizme. Prvo kroz najosnovnije procese kod tog klijenta – automatizam u izdavanju faktura, automatska knjiženja… To su stvari koje značajno štede vrijeme, umanjuju mogućnost greške i definitivno su pokazatelj neke digitalne svijesti. Digitalizacija se može primijeniti i na osnovne procese kao što su procesi vezani za ljudske resurse, obične aplikacije u kojima zaposleni traže svoj odmor, unose bolovanja, povezuju se sa računovodstvom. To su stvari koje značajno štede na vremenu. Sa aspekta prodaje ili marketinga digitalno osviješteno preduzeće koje ima potrebu za tim bi bilo vlasnik neke e-commerce platforme, bilo bi prisutno na alternativnim kanalima prodaje, na Instagramu, Facebook marketplace-u, koristilo bi Google Ads za targetirane profile klijenata,” ispričao je Borozan.
Snežana Drobnjak, vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Poreske uprave je istakla da je digitalizacija jedan od stubova Poreske uprve u prethodnih par godina.
“Važan korak u digitalizaciji je uvođenje novog informacionog sistema koji treba da zamijeni sve stare informacione sisteme. To je veoma veliki poduhvat. Imamo mnogo rizika, imamo stare informacione sisteme, od čega je jedan od njih iz 2006. godine. Projekat donosi i mnogo benefita.
Ono što je za vas značajno jeste da će postojati jedinstven portal preko koga ćete moći da vršite registraciju, prijavu radnika, odjavu radnika – sve usluge koje Poreska opslužuje biće digitalno postavljene. Od potvrda registracija, podnošenja elektronskih prijava, kontrola, primanje svih rješenja, posmatranje svih obveznika sa 360 stepeni… To će biti olakšanje Poreskoj upravi, a prije svega i obveznicima,” navela je Drobnjak.
Kao govornik na panelu Miloš Milošević, suosnivač i izvršni direktor studija za interaktivni dizajn „Fleka” istakao je da je prvi korak digitalizacije da oni koji treba da razvijaju digitalne servise treba da razumiju potrebe preduzeća.
“Mi kada krenemo u ovaj proces treba da učimo sa preduzećima šta su njihovi ciljevi i da im pomognemo da te ciljeve konkretizuju. U prvoj fazi trebamo da razumijemo njihov biznis, koji je to cilj koji žele da postignu digitalizacijom, te onda zajedno pravimo taj proces na koji ćemo biti ponosni i jedni i drugi. Digitalizacija se najčešće gleda samo kao puka egzekucija, a to uopšte nije slučaj. Digitalizacija nije da sve ono što radite u analognom svijetu samo prenesete u digitalni svijet. Tokom digitalizacije će se otkriti puno stvari koje ne treba ni da postoje ili će se desiti neke nove koje treba da se uvedu. Upravo zbog toga agencija prvo mora da razumije biznis da bi mogla da napravi neki proizvod,” ispričao je Milošević.
Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore istakla je da su mikro, mala i srednja preduzeća ciljna grupa Naučno-tehnološkog parka.
„Danas imamo 34 tima, organizacije, kompanije ili institucije koji su članovi zajednice. Svi su oni, najvećim dijelom mikro preduzeća, zato što smo fokusirani na timove koji prerastaju u mikro preduzeća. Osim infrastrukture koju smatram osnovom koja se podrazumijeva – kancelarijski prostor, kongresni centar, sale za sastanke, teretane ili igraonice, suština Naučno-tehnološkog parka je zajednica koja okuplja i povezuje. Ono čemu težimo i što smo tek zagrebali jeste da pravimo zajednicu inovatora, da povezujemo akademiju i privredu, pokušavamo da pravimo inovacije – ne zarad inovacija, već zarad njene primjene na našem tržištu kako bismo pospješili našu ekonomiju, ali i zarad toga da eskaliramo šire i dalje,“ ispričala je Radulović.
Na trećem današnjem panelu fokus je bio na pitanju „Kako ESG standardi postaju pokretač rasta MSP-a?”.
“ESG standardi danas više nisu samo dobrovoljna društvena odgovornost velikih korporacija, oni danas zaista jesu osnov za sticanje konkurentne prednosti i povjerenja sa klijentima, dobavljačima, sa kupcima. Oni u određenim slučajevima predstavljaju regulatorne zahtjeve i samom smislu su veoma važni, ne samo za reputaciju malih i srednjih preduzeća već za njihov opstanak na tržištu. Oni više nisu stvar samo velikih korporacija, već su neophodnost i realnost malih i srednjih preduzeća. U osnovi je samo pitanje kad i koliko brzo će MSP da primjenjuju ove standard,” saopštila je Selma Demirović, viši bankar u EBRD-u.
Dina Pilica, rukovodilac službe za upravljanje kreditnim rizikom Addiko banke istakla je da su već neko vrijeme u Addiko banci integrisali ESG standarde kao sastavni dio upravljanja rizicima.
„Sve tri komponente ESG-a – odnos prema životnoj sredini, društvena odgovornost i korporativno upravljanje veoma su važne ka tom putu održivosti i stabilnosti poslovanja. Mi već uveliko razmatramo ESG rizike. Prije svega, nama je važna djelatnost kojom se klijenti bave, jer postoje djelatnosti koje imaju specifične rizike kada je ESG u pitanju – kao što su građevina, poljoprivreda, transport. Uveli smo alate pomoću kojih identifikujemo rizike i ti upitnici koliko su korisni nama da prepoznamo rizike, korisni su i klijentima jer kroz njih mogu da prepoznaju djelatnosti svog poslovanja koje treba da unaprijede. Kao treći stub nama je cilj podrška tranziciji. Nije nam cilj da kažemo NE klijentima koji se suočavaju sa ESG rizicima, već suprotno, da im damo smjernice i budemo im podrška,“ ispričala je Pilica.
Angelina Vuković, vlasnica i izvršni direktor preduzeća „Osmi red“ govorila je o društveno odgovornom poslovanju svog preduzeća.
„Stalno finansiramo mlade ljude, dajemo određene stipendije, odvajamo sponzorstva. U nekom trenutku sam prestala da brojim koji je to iznos. Negdje smo na 16 miliona volonterskih projekata koje smo uradili na zdravstvo, nauku, kulturu, penzionere. Radimo donacije kada je u pitanju laboratorija gdje smo odradili rekonstrukcije prostora mimo zahtjeva i napravili nove projekte. Mimo zdravstva u zadnje tri godine smo odvojili 1,5 milion eura koje smo donirali društvenoj zajednici,“ istakla je Vuković.
Admir Lekić, menadžer prodaje u DHL-u kazao je da se u Crnoj Gori ipak malo zna o ESG standardima.
„DHL je globalno obavezan da posluje po ESG standardima, tako da se kaskadno prenosilo znanje i iskustvo na ostale entitete DHL-a uključujući i nas. Prvi standard, uticaj na životnu sredinu nam je najvažniji. DHL pripada transportnoj industriji koja se nalazi na drugom mjestu kao najveći zagađivač. U Crnoj Gori težimo smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu kroz naše proizvode. Mislim da iako malo znamo o ESG-u, nesvjesno primjenjujemo dosta toga. Ovo su prilike da prije obavezne primjene saznamo nešto više o tome, vidimo gdje se nalazimo i unaprijedimo se koliko god možemo,“ ispričao je on.
