Zlato je prestiglo euro po udjelu deviznih rezervi centralnih banaka, prema podacima koje je danas objavila Evropska centralna banka (ECB).
Kako je navedeno, udio zlata u deviznim rezervama centralnih banaka dostigao je 20 odsto na kraju 2024. godine, dok je udio eura pao na 16 odsto, a dolar je zadržao vodeću poziciju sa udjelom od 46 odsto.
Ova promjena, potvrđena godišnjom analizom međunarodne uloge eura, dolazi nakon višegodišnjeg talasa kupovine zlata koji su predvodile centralne banke, prema podacima Bloomberga.
Od 2022. godine banke su kupovale više od 1000 tona zlata godišnje — duplo više od prosjeka prethodne decenije — dovodeći rezerve na nivoe koji su posljednji put zabilježeni 1970-ih, prenosi Seebiz.
Banka navodi da je najveći rast potražnje za zlatom podstaknut nakon početka rata u Ukrajini, kada je kapital preusmjeren iz zapadnog finansijskog sistema u “sigurna utočišta” poput zlata, a rastuće stope inflacije i strah od novih sankcija dodatno su ubrzali taj trend.
Posebno izražen rast udjela zlata u deviznim rezervama zabilježen je u državama koje imaju bliže geopolitičke veze sa Kinom i Rusijom, navodi ECB.
Kupovina se intenzivirala uprkos globalnom rastu kamatnih stopa, što nije karakteristično za zlato koje ne donosi prinos, ali je u ovom slučaju poslužilo kao zaštita od sistemskih rizika.
Cijena zlata se udvostručila od kraja 2022. godine i sada se kreće oko 3380 dolara po unci. Ova rekordna vrijednost dodatno je povećala nominalni udio zlata u globalnim rezervama, potiskujući euro i signalizirajući promjenu u strukturi međunarodnih finansijskih tokova.
