Cijene hrane su u maju zabilježile pad sa najvišeg nivoa u posljednje dvije godine, jer je pojeftinjenje kukuruza i palminog ulja prevagnulo nad znatno višim cijenama maslaca i mesa, pokazuje izvještaj Agencije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) objavljen u petak.
FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u maju 127,7 poena, što je za 0,8 odsto manje u odnosu na april, kada je dostigao najviši nivo u protekle dvije godine.
U poređenju sa majem prošle godine, cijene su bile više za šest odsto.
Cijene biljnih ulja pale su u maju za 3,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec, što odražava povećanu proizvodnju u zemljama Jugoistočne Azije i slabiju tražnju u sektoru biogoriva.
U poređenju sa istim mjesecom prošle godine, biljna ulja su i dalje znatno skuplja – za čak 19,1 odsto.
Šećer je takođe znatno pojeftinio u maju, za 2,6 odsto u odnosu na april, usljed neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i zabrinutosti za tražnju u prehrambenoj industriji.
Cijene žitarica pale su za 1,8 odsto, što se uglavnom pripisuje znatno nižim cijenama kukuruza zahvaljujući dobrom prinosu i visokim zalihama u Argentini i Brazilu, te očekivanom rekordnom rodu u SAD-u.
Pšenica je blago pojeftinila zbog slabe globalne tražnje i poboljšanih uslova za uzgoj u sjevernoj hemisferi. Padavine krajem maja ublažile su rizik od suše u dijelovima Evrope, crnomorskoj regiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
S druge strane, meso je u maju najviše poskupilo – indeks je porastao za 1,3 odsto u odnosu na revidiranu vrijednost iz aprila. Snažan rast cijena govedine, ovčetine i svinjetine prevagnuo je nad padom cijena živine, koja je pala zbog viškova u Brazilu nakon zabrana uvoza usljed pojave ptičje gripe.
Mliječni proizvodi su u maju poskupili za 0,8 odsto, zahvaljujući snažnoj tražnji u Aziji koja je dovela do rasta cijena maslaca na najviši nivo otkako FAO bilježi podatke.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica, FAO procjenjuje da je globalna proizvodnja žitarica u 2024. godini iznosila 2,853 milijarde tona, što je približno na istom nivou kao 2023. godine.
U 2025. godini, proizvodnja bi trebalo da dostigne 2,911 milijardi tona – najviši nivo otkako FAO vodi statistiku. Očekuje se da će najviše porasti proizvodnja kukuruza, dok se najmanji rast predviđa za pšenicu.
Globalna potrošnja žitarica u sezoni 2025/2026. trebala bi, prema procjenama, porasti za 0,8 odsto – na 2,898 milijardi tona – uz izraženiji rast u prehrambenoj industriji (0,9 odsto), dok bi potrošnja u sektoru stočne hrane porasla za 0,5 odsto.
Zalihe žitarica na kraju tekuće sezone u julu očekuje se da budu manje za dva odsto u odnosu na početak sezone, i da iznose 865 miliona tona. Do kraja nove sezone 2025/2026. trebale bi se blago oporaviti i dostići 873,6 miliona tona.
Trenutne prognoze ukazuju na stabilno snabdijevanje i u narednoj sezoni, naglašava FAO.
Takođe se očekuje da će se svjetska trgovina žitaricama oporaviti u novoj sezoni i porasti za 1,9 odsto, na 487,1 milion tona. Podaci za sezonu 2024/2025. pokazuju pad od gotovo sedam odsto, na 478,6 miliona tona, prvenstveno zbog slabije tražnje iz Kine, prenosi Seebiz.
