Ford je u krizi. Više od 10.000 ljudi štrajkuje – prvi put u stogodišnjoj istoriji Fordove fabrike u Kelnu. Kakav uticaj napeta situacija ima na taj njemački grad i okolni region, na radna mjesta i generalno na ekonomiju?
U ranim jutarnjim satima sredinom maja, radnici su započeli 24-časovni štrajk.
Kapiju broj 4 u Fordovoj fabrici u Kelnu blokirali su pomoću crveno-bijelih traka. Bila su tu i dva natpisa na kojima je pisalo: „Štrajkbreherima pristup preko Kapije 1“.
Ali tog radnog dana sredinom maja štrajkbrehera gotovo da uopšte nije bilo. Više od 10.000 od ukupno 11.500 zaposlenih obustavilo je rad na 24 sata, kaže za DW David Litke, predstavnik sindikata IG Metal u kompaniji Ford u Kelnu.
Jedan od štrajkača bio je i Ahmed Čozmez, inženjer razvoja u Fordu. „Nesigurni smo, nervozni i napeti“, kaže taj tridesetogodišnjak za DW.
Još je njegov đed radio na montažnoj traci u Fordu. Došao je u Keln vozom iz Istanbula 1970. godine kao takozvani „gastarbajter“. I njegov otac je radio za američkog proizvođača automobila. Bio je član Radničkog savjeta i predstavnik zaposlenih u Nadzornom odboru Forda.
„Taj Fordov DNK je u nama“, kaže Čozmez. Starija generacija u njegovoj porodici uvijek je vjerovala: jednom u Fordu – zauvijek u Fordu. Ili: ako počneš u Fordu, tamo se i penzionišeš. Ali sada američka kompanija želi da u fabrici u Kelnu ukine 2.900 radnih mjesta.
Solidarnost s radnicima Forda
Bio je to prvi zvanični štrajk u istoriji Fordove fabrike u Kelnu. Doduše, 1973. godine izbio je takozvani „divlji štrajk“ radnika porijeklom iz Turske, ali tada ga nije organizovao nijedan zvanični sindikat.
Ovog puta nijesu štrajkovali samo radnici Forda: u znak podrške, u Keln su iz svih krajeva Njemačke došli članovi sindikata IG Metal iz rudarske i hemijske industrije. Bilo je i međunarodne solidarnosti.
Fordov inženjer Čozmez kaže da su mnogi zbog toga puni nade i spremni da se bore za svoja radna mjesta. Ali – neizvjesnost ostaje.
Ford u problemima
Stručnjaci ocjenjuju da je budućnost Forda u Evropi sumorna: „Situacija je loša, a izgledi još gori“, smatra Ferdinand Dudenhefer, direktor Centra za automobilska istraživanja CAR iz Bohuma. Ford je, kaže, u sektoru putničkih automobila suviše mali da bi mogao profitabilno poslovati u Evropi.
Kompanija u Evropi već duže vrijeme bilježi gubitke. Iako je Ford Fiesta iz Kelna dugo bio prodajni uspjeh, njena proizvodnja obustavljena je 2023. kako bi se napravilo mjesto za električne modele.
Ford sada u Kelnu proizvodi dva modela električnih automobila, ali je prodaja znatno manja od očekivane. Investicije od oko dvije milijarde eura u proizvodnju novih elektro-automobila još se nijesu isplatile.
„Njemački proizvođači automobila zakasnili su s prelaskom na elektromobilnost, a Ford izgleda ima još veće poteškoće“, kaže Anita Velfl, ekspertkinja u Ifo-centru za inovacionu ekonomiju i digitalnu transformaciju.
Automobilska industrija na udaru
I nije samo američki Ford u krizi – u krizi su i njemački proizvođači poput Folksvagena, Mercedesa i BMW-a.
Automobilska industrija posebno osjeća posljedice ekonomskog pada. Ljudi koji nemaju novca možda ne mogu da se odreknu hljeba – ali novog auta mogu. A Njemačka je sada već drugu godinu zaredom u recesiji.
„Automobilska industrija to primjećuje – ljudi nemaju volju da kupuju“, kaže Velfl za DW.
Posljedice se osjećaju i van Njemačke
Kriza s Fordom u Kelnu mogla bi imati posljedice i na međunarodnom nivou. Slabljenje njemačke automobilske industrije utiče na mnoge druge privredne grane – „i to ne samo u Njemačkoj, već i širom svijeta“, upozorava Velfl.
„Tome bi trebalo dodati i ‘Tramp-efekat’: američke carine na vozila i auto-dijelove štete automobilskoj industriji“, dodaje ona. Automobilska industrija funkcioniše u okviru složenih, međunarodno umreženih lanaca snabdijevanja. „Čak i ako neka kompanija nije direktno pogođena, carine mogu imati indirektne posljedice.“
Borba za sigurnost radnika
Iako stanje u Fordu izgleda loše, sindikat nastavlja borbu za očuvanje radnih mjesta i budućnost Forda, kaže David Litke iz IG Metala.
Ali, ako to ne uspije, sindikat želi da se izbori za pravedne otpremnine, mjere premještanja i snažnu, od stečaja zaštićenu mrežu sigurnosti za sve zaposlene.
To je posebno važno, jer je američka kompanija Ford ukinula tzv. „Deklaraciju o pokroviteljstvu“ kojom je 2006. matična firma iz SAD preuzela odgovornost za dugove svoje njemačke podružnice.
Sada kada te deklaracije više nema, sindikat IG Metal i Radnički savjet strahuju da je dovedena u pitanje sigurnost radnih mjesta koja je njome bila garantovana do 2032. godine.
Sindikat nastavlja borbu
Uprkos mnogim neizvjesnostima, izgleda da je štrajk imao efekta. „Iako još nemamo rezultat, pregovori su od tada napredovali – u našem pravcu“, kaže Litke.
Detalji dogovora još nijesu objavljeni, ali sindikat je saopštio da su s njemačkim rukovodstvom dogovorene ključne tačke za nastavak pregovora.
„Nakon konsultacija s centralom kompanije u SAD, donijeće se odluka o tome kako će se dalje postupati – da li ćemo nastaviti s pregovorima ili slijede nove sindikalne akcije“, poručio je David Litke.
(Dojče vele)
