Iako najavljen kao prvi popis koji uključuje crnogorsku dijasporu, Popis 2023. obuhvatio je manje od četvrtine stvarnog broja građana koji žive van zemlje, pa iz Društva statističara i demografa Crne Gore upozoravaju na zakonske i metodološke propuste, i predlažu digitalno samopopisivanje kao rješenje.

Popis stanovništva iz 2023. godine, koji je prema najavama trebalo da donese jasniju sliku o broju i strukturi crnogorske dijaspore, nije ispunio taj cilj. Uprkos produženju roka prikupljanja podataka do 30. decembra, iz evidencije su izostavljene ključne kategorije građana koji žive u inostranstvu, pa je obuhvaćeno svega 44.017 državljana Crne Gore sa privremenim boravkom van zemlje – što čini manje od četvrtine onih koji se realno mogu smatrati dijasporom.

Prema procjenama Društva statističara i demografa Crne Gore, više od 200.000 državljana Crne Gore trenutno živi u inostranstvu.

No, popis je zahvatio samo one koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori i člana domaćinstva koji ih je mogao prijaviti kao privremeno odsutne. Ostali, poput onih koji su formalno odjavljeni ili nemaju nikoga u zemlji da u njihovo ime da podatke, ostali su van statistike.

Zakon je, paradoksalno, omogućio popisivanje stranaca pod uslovom da planiraju ostati u Crnoj Gori najmanje godinu dana, dok crnogorski državljani bez prijavljenog prebivališta nisu imali to pravo – čak i ako su fizički bili prisutni u zemlji u momentu popisa.

Simbolična „druga Crna Gora“

Procjene Ministarstva za dijasporu govore o više od 600.000 iseljenika i njihovih potomaka širom svijeta, što se često opisuje kao „još jedna Crna Gora van granica“. No, metodologija popisa nije se oslonila na ovaj realni okvir. Podaci iz Ministarstva unutrašnjih poslova govore da 101.530 državljana Crne Gore nema prijavljeno prebivalište u zemlji, a dodatnih 62.566 građana nije popisano jer nije bilo ko da ih prijavi.

Ovi podaci otvaraju pitanje da li je Popis 2023. uopšte bio koncipiran s namjerom da uvaži dijasporu. Iz Društva statističara ističu da je fokus popisa bio na licima koja se van zemlje nalaze privremeno – zbog rada, školovanja ili sličnih razloga – dok su iseljenici koji su trajno napustili Crnu Goru bili izvan dometa popisne metodologije.

Kako do tačnijih podataka?

U izvještaju Društva statističara i demografa Crne Gore se predlažu dva ključna koraka za dobijanje pouzdanijih podataka o dijaspori:

1. Digitalno samopopisivanje, po ugledu na prakse u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, omogućilo bi iseljenicima da se registruju direktno putem interneta tokom trajanja popisa. Ovakav model bi znatno povećao obuhvat i ažurnost podataka.

2. Jačanje Registra dijaspore, koji je Ministarstvo za dijasporu pokrenulo u martu 2025. godine, može imati dugoročni efekat, ali samo ako se obezbijedi transparentnost, zaštita podataka i jasno definišu svrhe korišćenja. Trenutno ostaje nejasno kako će se podaci provjeravati i da li bi registrovanje moglo imati neželjene posljedice, poput gubitka prebivališta u zemlji.

Iz Društva statističara i demografa Crne Gore ukazuju da su sepostojeći zakonski okvir i metodološki pristupi pokazali kao ozbiljna prepreka.

-Ako Crna Gora želi da uspostavi kvalitetniji odnos sa svojom dijasporom, ključno je redefinisati način prikupljanja podataka. Bez toga, svaka sljedeća inicijativa o „povezivanju sa iseljenicima“ ostaće samo deklarativna, bez stvarnog uvida u to koliko nas zaista ima – unutar i izvan granica – ukazuju iz Društva statističara i demografa.