Odlukom Skupštine Crne Gore da podrži uvođenje tzv. PSO linija (Public Service Obligation) ili avio-ruta od javnog interesa – otvorena je nova faza u domaćem aviosaobraćaju, čiji je cilj jačanje povezanosti države, posebno onih destinacija koje su od strateške važnosti za razvoj turizma, biznisa i dijasporske veze.
Ove sedmice izmijenjen je Zakon o vazdušnom saobraćaju kroz izmjene člana 37, čime se u domaće zakonodavstvo predlaže uvođenje avio-linija od javnog interesa – PSO.
PSO (Public Service Obligation) model, koji podrazumijeva državne subvencije za uspostavljanje i održavanje avio-linija koje nisu komercijalno isplative ali jesu od javnog interesa, prvi put će biti implementiran u Crnoj Gori.
Riječ je o konceptu koji se uspješno primjenjuje širom Evrope, posebno u zemljama koje imaju izazove u regionalnoj povezanosti. Konkretno, to je aranžman kojim država putem javne nabavke nudi subvencije avio-prevoznicima, tako da avio-prevoznik koji pobijedi na tenderu ima obavezu obavijanja avio-prevoza na tačno odredenim rutama u određenom vremenskom periodu, za određenu naknadu. Postoje jasno određeni uslovi koje jedna ruta mora da ispuni kako bi se smatrala rutom od javnog interesa.
Nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro već ranije izrazio je spremnost da aktivno učestvuje na najavljenom tenderu.
– Država priprema tender po prvi put sa Public Service Obligation, gdje ćemo se mi svakako javiti kao jedan od ponuđača da uspostavimo linije. Nećemo se samo truditi da dobijemo te subvencije, već i da te linije budu trajne i profitabilne, izjavio je Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora ToMontenegro, nedavno tokom RED konferencije.
On je tada istakao da je Air Montenegro prošle godine prevezao oko 500.000 putnika, da posluje profitabilno, te da bilježi rast i u 2024. godini. Prema njegovim riječima, nacionalni prevoznik želi da uspostavi stabilne veze sa destinacijama koje su strateški značajne za Crnu Goru – ne samo u turističkom, već i u poslovnom i investicionom smislu, uključujući povezivanje sa crnogorskom dijasporom.
– Trenutno raspolažemo sa dva aviona, u procesu smo registracije trećeg, i planiramo nove usluge kao što su mobilni ček-in i kupovina karata, što će dodatno unaprijediti iskustvo naših putnika i smanjiti operativne troškove – naveo je tada Dragaš.
Pored komercijalnog aspekta, uvođenje PSO linija ima i širu razvojnu dimenziju.
One bi mogle postati ključan alat za ravnomjerniji regionalni razvoj, bolju integraciju sjevera i juga zemlje, i jačanje avio-veza sa evropskim centrima, naročito u predsezoni i postsezoni kada je turistički promet slabiji.
Ostaje da se vidi kako će izgledati javni poziv i koje će destinacije biti obuhvaćene PSO programom, ali interesovanje nacionalnog prevoznika i podrška Skupštine ukazuju da je Crna Gora konačno odlučila da uozbilji avio-strategiju kao ključni segment svoje ekonomske i razvojne politike.
Kako funkcioniše PSO kod susjednih zemalja
Crna Gora, uvođenjem PSO linija, može iskoristiti i iskustva susjednih zemalja kako bi efikasno implementirala ovaj model i unaprijedila svoju avio-infrastrukturu.
Srbija aktivno koristi PSO model za povezivanje manje razvijenih regiona. Na primjer, Vlada Srbije je 2019. godine dodelila Air Serbiji subvencije za 12 linija iz Niša, u ukupnoj vrednosti od 5 miliona evra godišnje. Ove linije su uključivale destinacije poput Frankfurta, Kelna, Istanbula i Ljubljane. Međutim, do 2023. godine većina ovih linija je obustavljena, a ostala je aktivna samo linija Niš–Frankfurt Han.
U oktobru 2023. godine, Vlada Srbije je najavila novi PSO tender za linije iz Niša i Kraljeva, planirajući subvencije od 5,2 miliona eura za 2024. godinu. Cilj je bio obezbediti redovan avio-prevoz na linijama koje nisu komercijalno isplative, ali su od značaja za privredni i društveni razvoj zemlje.
Hrvatska koristi više modela za subvencionisanje avio-prevoza. Pored klasičnih PSO linija koje povezuju ostrva i udaljene regije sa kopnom, Hrvatska primenjuje i model “udruženog oglašavanja”. Ovaj model podrazumijeva zajedničko finansiranje promotivnih aktivnosti sa avio-kompanijama kako bi se povećao broj letova i turista. Na primjer, Grad Dubrovnik nudi subvencije za avio-karte kako bi podstakao dolazak turista i povezao se sa ključnim tržištima.
Sjeverna Makedonija već 12 godina subvencioniše avio-prevoznike kako bi razvila svoje avio-tržište. Vlada je u tom periodu izdvojila preko 40 miliona eura, što je oko 3,3 miliona eura godišnje. Ove subvencije su omogućile uspostavljanje novih linija i povećanje broja putnika, čime je poboljšana povezanost zemlje sa evropskim destinacijama.
(Bankar.me)
