Cijene nafte blago su porasle u četvrtak nakon što su prethodnog dana zabilježile pad od skoro dva odsto, dok su investitori procjenjivali mogući rast proizvodnje OPEK+, u kontekstu oprečnih signala o carinama iz Bijele kuće i nastavku nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana.
Fjučers ugovori za Brent naftu porasli su za osam centi i trenutno iznose 66,20 američkih dolara (61,80 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za devet centi, s cijenom od 62,36 dolara (58,23 eura) po barelu.
Cijene su dan ranije pale za dva odsto nakon što je agencija Rojters objavila da će nekoliko članica OPEK+ predložiti da grupa u junu po drugi put zaredom poveća proizvodnju, pozivajući se na tri izvora bliska pregovorima unutar organizacije.
„Iako je tržišni optimizam juče podigao većinu rizične imovine, nafta je ostala u zaostatku zbog nesuglasica unutar OPEK+,“ naveli su analitičari ING-a u svojoj bilješci.
Kazahstan, koji proizvodi oko dva odsto svjetske nafte i koji je tokom protekle godine više puta premašio svoju proizvodnu kvotu, poručio je da će prilikom donošenja odluka o nivou proizvodnje dati prednost nacionalnim interesima u odnosu na zajedničke ciljeve OPEK+-a, naveo je Rojters u srijedu.
I ranije su postojale nesuglasice među članicama OPEK+-a u vezi s poštovanjem proizvodnih kvota, a jedna od njih dovela je do izlaska Angole iz organizacije 2023. godine.
„Dodatne nesuglasice unutar OPEK+ predstavljaju jasan negativan rizik jer bi mogle dovesti do cjenovnog rata,“ upozorili su analitičari ING-a.
Signali o mogućem približavanju SAD-a i Kine u trgovinskim pregovorima takođe su uticali na rast cijena. Wall Street Journal je objavio da je Bijela kuća spremna da smanji carine na kinesku robu i do 50 odsto, kako bi otvorila prostor za dijalog.
Američki sekretar za finansije Skot Besent izjavio je u srijedu da trenutne carine od 145 odsto na kineske proizvode i 125 odsto na američku robu koja ide ka Kini – nisu održive i moraće da budu smanjene prije nego što trgovinski pregovori ozbiljno otpočnu. Ipak, portparolka Bijele kuće, Karolin Levit, naknadno je za Fox News izjavila da neće biti jednostranog ukidanja carina na kinesku robu.
Analitičari kompanije Rystad Energy navode da bi dugotrajan trgovinski sukob između SAD-a i Kine mogao da prepolovi očekivani rast kineske potražnje za naftom tokom ove godine – sa procijenjenih 180.000 na svega 90.000 barela dnevno.
Bivši predsjednik Donald Tramp takođe razmatra mogućnost izuzeća od carina na uvoz automobilskih dijelova iz Kine, izvijestio je Financial Times u srijedu, pišu Financije.hr.
Dodatni pritisak na cijene nafte mogao bi doći iz treće runde pregovora SAD-a i Irana, koja će se održati ovog vikenda i koja se tiče mogućeg sporazuma o ponovnom uvođenju ograničenja na iranski program obogaćivanja uranijuma. Tržište pomno prati ove razgovore u potrazi za naznakama da bi približavanje dvije zemlje moglo dovesti do ublažavanja sankcija na iransku naftu i time povećanja ponude.
Međutim, SAD je u utorak uveo nove sankcije energetskom sektoru Irana, što je portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova okarakterisao kao „nedostatak dobre volje i ozbiljnosti“ u dijalogu sa Teheranom.
