Na valutnim tržištima američki dolar nastavio je da slabi i tokom prošle sedmice – treći put uzastopno – zbog sve izraženijeg trgovinskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji ulazi u novu, agresivniju fazu.
Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na korpu šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je za dodatnih 0,6%, na 99,23 poena, što predstavlja najniži nivo u posljednje tri godine.
Istovremeno, euro je ojačao za 0,3%, dostigavši kurs od 1,1390 dolara, dok je japanski jen ojačao za 0,9% u odnosu na dolar, pa je kurs pao na 142,20 jena za dolar.
Trgovinski rat SAD–Kina eskalira
Treće uzastopno slabljenje dolara odražava sve veću zabrinutost tržišta zbog eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine. Iako je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da očekuje postizanje trgovinskog sporazuma s Pekingom, izostanak konkretnih poteza izaziva nepovjerenje među investitorima.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da više neće odgovarati na carinske provokacije iz Vašingtona, nakon što su američke vlasti zaprijetile dodatnim povećanjem carina – do ukupnih 245% – kao odgovor na kineske protumjere.
Kina je, s druge strane, proširila set necarinskih barijera, posebno u sektorima usluga – poput finansija, konsaltinga i turizma – gdje SAD inače ostvaruje značajan suficit u bilateralnoj razmjeni. Prema ocjeni analitičara, ovakav pristup dodatno komplikuje pregovore i smanjuje šanse za brzo rješenje.
„Sjedinjene Države i Kina su ušle u do sada nezabilježenu i skupu igru ‘ko će prvi trepnuti’, pri čemu nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis“, ocjenjuje ekonomista Ting Lu iz kompanije Nomura.
Federalne rezerve zadržavaju oprez
Dodatni pritisak na dolar dolazi i iz monetarne politike. Predsjednik američke centralne banke Jerome Powell izjavio je prošle sedmice da se očekuje usporavanje ekonomskog rasta kao posljedica trgovinskih tenzija, dok bi dodatne carine mogle uzrokovati porast inflacije.
Zbog toga je Fed odlučio da sačeka dodatne ekonomske pokazatelje prije eventualne promjene kamatnih stopa, iako predsjednik Tramp nastavlja da vrši pritisak na Powell-a da smanji kamatne stope – pa čak i prijeti njegovom smjenom.
ECB ide u suprotnom smjeru
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka je prošle sedmice po treći put ove godine dodatno snizila ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, pokušavajući da stimuliše privredu eurozone, koja takođe trpi posljedice globalnih trgovinskih napetosti.
Ako se trend slabljenja dolara nastavi, moguće je da će investitori povećati uloge u alternativne bezbjedne valute poput švajcarskog franka ili zlata, što bi dodatno pogoršalo položaj dolara na globalnim tržištima. Slična dinamika viđena je tokom trgovinskih tenzija 2018. i 2019. godine, kada su tržišta reagovala povlačenjem iz dolarskih pozicija u korist stabilnijih valuta i aktiva. Takođe, ekonomski usporeni tempo SAD-a, u kombinaciji sa snažnijim ECB-ovim monetarnim mjerama, mogao bi dugoročno preokrenuti narativ o dolaru kao “najsigurnijoj” svjetskoj valuti.
