Najzagađenija termoelektrana na ugalj u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i desetine drugih sličnih postrojenja, biće izuzete iz strožih propisa o zagađenju vazduha u sklopu politike predsjednika Donalda Trampa, a sve kako bi se revitalizovala industrija uglja u SAD-u, otkriva dokument koji je objavio Bloomberg News.
Prema informacijama koje je prikupio Bloomberg, termoelektrana Colstrip u saveznoj državi Montani, kojom upravlja Talen Energy Corp., jedna je od 47 elektrana koje će dobiti dvogodišnje izuzeće od primjene pravila o kontroli emisije žive i drugih opasnih zagađivača vazduha. Ova odluka dio je šireg paketa mjera koje je objavila Bijela kuća, a kojima se nastoji povećati eksploatacija i upotreba uglja.
Izuzeće će, prema predsjedničkoj proklamaciji, stupiti na snagu u julu 2027. godine i trajati do jula 2029. godine.
Bijela kuća je obrazložila ovu odluku tvrdnjom da su pravila koja je uvela administracija predsjednika Džoa Bajdena, a odnose se na emisije žive i drugih toksina, stvorila ‘neprihvatljiv rizik‘ od zatvaranja velikog broja termoelektrana na ugalj. U proklamaciji se navodi kako su ta pravila temeljena na primjeni tehnologija za kontrolu emisija koje još uvijek ‘nijesu dostupne u komercijalno isplativom obliku‘.
-Kao što je predsjednik rekao, Amerika će proizvoditi predivan, čist ugalj kako bi omogućila Veliki američki povratak — osiguravajući ekonomski prosperitet i nacionalnu sigurnost, snižavanje životnih troškova i zadovoljenje rastuće potrebe za električnom energijom uzrokovane razvojem vještačke inteligencije – izjavila je portparolka Bijele kuće Tejlor Rodžers u saopštenju za medije.
Prema izvještaju Financial Timesa, povećana energetska potražnja za održavanjem energetski intenzivnih modela vještačke inteligencije usporava planove za penzionisanje visoko zagađujućih i neobnovljivih termoelektrana na ugalj.
Reakcija ‘zelenih‘
-Ove termoelektrane već danas imaju ugrađenu opremu za prečišćavanje emisija — s jednom iznimkom, a to je Colstrip. Tvrdnja da tehnologija nije dostupna jednostavno je pogrešna i apsurdna – izjavio je Džon Volk, viši advokat u Vijeću za odbranu prirodnih resursa (NRDC).
Volk ističe da elektrane mogu ispuniti strože ekološke norme jednostavnim podešavanjem postojećih sistema, uz minimalne troškove.
-Administracija i EPA (Agencija za zaštitu životne sredine) treba da prestanu štititi zagađivače i počnu obavljati svoj posao – dodao je.
Prema službenim podacima EPA-e, Colstrip ima najveću stopu emisije sitnih lebdećih čestica (PM2.5) među svim termoelektranama na ugalj u SAD-u. Riječ je o mješavini prašine, lebdećeg pepela i drugih materijala, uključujući toksične metale, koji pri udisanju mogu uzrokovati bolesti srca i pluća, napade astme i preranu smrt.
Među kompanijama koje su takođe dobile izuzeća nalaze se Ameren Corp., Dominion Energy Inc., NRG Energy Inc., Entergy Corp. te privatna Minnkota Power Cooperative. Budući da elektrane često imaju više proizvodnih jedinica, izuzeće je ukupno dodijeljeno za više od 60 takvih jedinica. Ova odluka dolazi u trenutku kada industrija fosilnih goriva, posebno uglja, bilježi politički povratak uprkos snažnim upozorenjima naučne zajednice o štetnosti emisija iz termoelektrana.
Drugi najveći proizvođač
Inače, SAD su drugi najveći svjetski proizvođač uglja, iza Kine. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), Sjedinjene Američke Države su do kraja 2024. godine imale ukupno 188,505 megavata (MW) instaliranog kapaciteta u termoelektranama na ugalj, što čini 16% ukupnog proizvodnog kapaciteta električne energije u zemlji. Ovo predstavlja pad u odnosu na 195,576 MW iz prethodne godine, što ukazuje na kontinuirani trend smanjenja kapaciteta ovih elektrana.
Broj termoelektrana na ugalj u SAD-u takođe se smanjuje. Prema Institutu za ekonomsku analizu energetike (IEEFA), očekuje se da će do kraja 2026. godine biti zatvorena polovina kapaciteta termoelektrana na ugalj u odnosu na vrhunac iz 2011. godine. To znači da će kapacitet pasti na 159 GW, s daljim padom na 116 GW do 2030. godine, osim ako Tramp ne odluči drugačije.
Što se tiče Evrope, udio uglja je znatno niži, a planira se njegovo potpuno ukidanje do 2030. ili 2035. godine.
(lidermedia.hr)
