Sve primjetnija inicijativa Brisela da se pojednostave i jasnije definišu pravila, pa tako i kada je riječ o finansijskom sektoru, pomalo izaziva nervozu kod ključnih regulatora u tom domenu zbog mogućih rizika da razvodnjena pravila oslabe ključne zaštitne mehanizme.
Dvojica visokih zvaničnika Evropske unije (EU) u finansijskom sektoru izjavili su za Financial Times da su odlučni da spriječe ublažavanje mjera za sprečavanje kriza u okviru nastojanja da se pojednostavljivanjem regulative podstakne ekonomski rast.
“Ako je riječ o deregulaciji i spuštanju ljestvice kada je riječ o zaštitnim mehanizmima, nismo na to spremni. To bi značilo mogućnost za krizu, a kriza znači slabiji rast”, izjavio je Dominique Laboureix, prvi čovjek Jedinstvenog sanacionog odbora (SRB), jednog od ključnih segmenata evropske bankarske unije.
Glavna misija tog tijela jeste da osigura urednu sanaciju banaka koje propadnu, uz minimalan uticaj na realnu ekonomiju i javne finansije zemalja EU i ostalih uključenih država.
Ovakav otvoren komentar nije uobičajen za regulatore, ali dolazi u trenutku kada Evropska komisija razmatra reviziju propisa o kapitalu za banke i osiguravajuće kompanije, u sklopu plana za jačanje finansijskog tržišta.
Neki nacionalni zvaničnici žele da Brisel ode i dalje – tako su guverneri centralnih banaka Njemačke, Francuske, Španije i Italije pisali Evropskoj komisiji, tražeći ukidanje “nepotrebne složenosti” nekih finansijskih propisa koji remete međunarodnu konkurentnost, a ne doprinose jačanju finansijske stabilnosti.
Laboureix poručuje da je spreman odgovoriti na zahtjeve za regulatornim rasterećenjem, ali upozorava da ne treba zaboraviti lekcije posljednje velike finansijske krize.
“Nemojmo zaboraviti krizu iz 2008. godine. Šta je to značilo? Spašavanje javnim novcem svuda. Spreman sam razgovarati o pojednostavljenju pravila, ali ne i o spuštanju kriterijuma za zaštitu finansijske stabilnosti”, prenosi Financial Times njegove riječi.
Potpredsjednik nadzornog odbora Evropske centralne banke (ECB), Frank Elderson, podsjeća da su nakon krize iz 2008. godine vlade u eurozoni potrošile 1,5 biliona eura na kapitalnu podršku i 3,7 biliona eura na likvidnosnu podršku finansijskom sistemu. Kao posljedica krize, evropska ekonomija je 2009. godine zabilježila pad od 4,3 odsto.
“Dobro je podsjetiti se zašto smo sve to uradili. Ne smijemo biti samozadovoljni i pretpostaviti da će naredna decenija biti bez problema. Moramo biti oprezni kada je riječ o uklanjanju nadzornih funkcija jer to može dovesti do ponavljanja ranijih problema. Razgovor o konkurentnosti ne smije biti izgovor za razvodnjavanje regulative”, poručio je Elderson.
On smatra da bi EU, umjesto na smanjenje regulatornih zahtjeva, trebalo da se fokusira na njihovo usklađivanje među 27 članica.
“Nemojmo ukidati pravila, uskladimo ih”, naglašava on.
Za Financial Times je izjavio da podržava ciljana pojednostavljenja pravila koja nalažu kompanijama i finansijskim institucijama objavljivanje podataka o njihovom uticaju na životnu sredinu i društvo.
Međutim, upozorava da ako se u tome pretjera, banke možda neće imati dovoljno informacija za procjenu izloženosti rizicima klimatskih promjena.
“Je li sve savršeno? Vjerovatno nije. Možemo li nešto poboljšati bez prevelikih kompromisa? Moguće. Ali, ako banke ostavimo bez podataka za procjenu rizika, to bi ih moglo dovesti u probleme i otežati naš posao kao regulatora”, kaže zvaničnik ECB-a.
ECB je već tražila od banaka u eurozoni da se ozbiljno pozabave rizicima koje donose poplave, suše, požari i prelazak sa fosilnih goriva, uz prijetnju kaznama za one koji odugovlače.
Moguća je i dnevna kazna do 5 odsto dnevnog prihoda na period do šest mjeseci.
Elderson je istakao da postoji nekoliko banaka koje bi mogle biti podložne kaznama nakon što su propustile rokove za uključivanje klimatskih rizika u svoje bilanse.
Dodao je i da postoji mali broj drugih banaka koje su već obaviještene da se suočavaju s kaznama zbog propuštanja drugog roka krajem 2023. Konačni rok je nedavno istekao, pa je još rano reći hoće li neka banka zaista biti sankcionisana, zaključio je zvaničnik ECB-a.
(Izvor: Financije.hr)
