Ne samo zbog inflatornih očekivanja, već i zbog činjenice da je privredna aktivnost u SAD-u i dalje na visokom nivou i da nema pouzdanih naznaka recesije, Fedov Komitet za otvoreno tržište (FOMC) najvjerovatnije neće promijeniti kamatne stope na zasjedanju ove sedmice. Još jedan argument za tezu da Federalne rezerve neće mijenjati kamate odnosi se na prinose na američkom tržištu obveznica, koje centralna banka pomno prati, kao i inflaciju i zaposlenost, ocijenio je Đorđe Đukić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
„Ključno je što Fed prati način na koji američki predsjednik Donald Tramp vodi trgovinski rat – kroz najave uvođenja carina, zatim povlačenja tih mjera, pa novih prijetnji koje su upućene Evropskoj uniji, ne samo u vezi sa aluminijumom i čelikom, već i alkoholnim pićima. U tom kontekstu, inflatorna očekivanja su ključna, a ona još nijesu na nivou koji bi mogao garantovati Fedu da će ciljana inflacija biti dva odsto. Kada se pogleda period očekivanja od pet do deset godina, ona su porasla na 3,9 odsto, što znači da se može očekivati da Fed zadrži ključne kamatne stope u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto”, ocijenio je Đukić.
Pažnja investitora ove sedmice usmjerena je na Federalne rezerve i stanje američke ekonomije. Očekuje se da će centralna banka zadržati kamatne stope nepromijenjene kada u srijedu donese odluku o monetarnoj politici, dok će tržišta pažljivo analizirati bilo kakve naznake o mogućem smanjenju kamatnih stopa u budućnosti.
Prema mišljenju Đorđa Đukića, iako je trenutno ispod radara, opcija povećanja ciljane stope inflacije na tri odsto u nekom trenutku i dalje postoji. On navodi da su tržišta prepoznala ogroman američki dug u odnosu na BDP i da je zabrinutost tržišnih aktera zbog mogućeg smanjenja kreditnog rejtinga, koje ne bi bilo kratkotrajno, razlog zbog kojeg SAD moraju voditi računa da ne dovedu u pitanje reputaciju svojih javnih finansija. To znači da revizija srednjoročne ciljane inflacije od dva odsto dolazi u obzir.
To može biti preispitano, jer privreda kroz mehanizam inflatornih očekivanja funkcioniše na liniji višeg nivoa inflacije, objasnio je on.
„To ne bi bilo ništa novo u monetarnoj politici – da dio duga javnog sektora pojede inflacija. Samo je pitanje doziranja i dokle se smije ići s tim. To je veoma suptilna klackalica. Postojeći koncept već trpi kritike još od svjetske finansijske krize, a pogotovo nakon štampanja novca tokom pandemije i neodrživosti ciljane inflacije od dva odsto“, istakao je profesor Đukić.
Američka inflacija u februaru, koja je bila niža od očekivane, učiniće poruku predsjednika Feda Džeroma Pauela (Jerome Powell) „nezgodnijom“, jer će mu biti teže da se isključivo pozove na ekonomske podatke kao opravdanje za zadržavanje kamatnih stopa na istom nivou, pa čak i za moguće povećanje budućih prognoza u srijedu, ocjenjuju američki analitičari.
Izvor: Biznis.rs
